Hrvatska i dalje dramatično zaostaje u korištenju europskih fondova namijenjenih borbi protiv raka.
Prema najnovijim podacima Europske komisije, do sada je povučeno svega 9,3 milijuna eura, dok je susjedna Slovenija iz istih programa osigurala više od 46 milijuna eura. Lošiji rezultat bilježe tek Bugarska, Slovačka i Malta.
U praksi to znači da građani i humanitarne udruge donacijama i SMS kampanjama kupuju onkološku opremu koja bi trebala biti standard svakog modernog zdravstvenog sustava. Istodobno milijuni iz Bruxellesa – namijenjeni upravo jačanju prevencije, dijagnostike i liječenja – ostaju neiskorišteni.
• Oko 187 000 ljudi u Hrvatskoj živi s dijagnozom raka.
• Petogodišnje preživljenje doduše raste, ali i dalje je ispod prosjeka Europske unije.
Eurozastupnica Romana Jerković Kraljić upozorava da je glavni problem nedostatak stručnih timova koji bi sustavno pripremali projekte:
„EU novac ne dolazi sam, morate imati ljude koji se time sustavno bave, a Hrvatska ih sustavno nema.”
Dodaje da se zdravstvena politika i dalje previše oslanja na entuzijazam pojedinaca, dok „fragmentirane ideje nemaju ni strateški ni reformski kapacitet”.
Stručnjaci ističu kako slovenski primjer pokazuje da veličina sustava nije presudna. Ključ su dugoročna strategija, jasna međuinstitucionalna suradnja i dosljedno provođenje politika.
U tijeku su pregovori o novom višegodišnjem proračunu Europske unije. Ako Hrvatska ne pojača kapacitete za planiranje i prijavu projekata, izgubit će još jednu priliku za ulaganja koja doslovno spašavaju živote, dok će građani i dalje prikupljati novac za aparate koji u bolnicama već trebaju stajati.