Europska unija već je uronila u pregovore o sljedećem sedmogodišnjem proračunu (2027.–2034.), a središnja novost bit će tzv. „megafond” – golem paket sredstava koji se, po uzoru na Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), dodjeljuje tek nakon što države ispune jasno zadane ciljeve.
• Što se mijenja Megafond objedinit će sadašnje linije za koheziju, poljoprivredu, ribarstvo, sigurnost i društvenu konvergenciju. Umjesto tradicionalnog početnog sufinanciranja, isplate će biti vezane uz ostvarene rezultate. Proračunske stavke zamijenit će nacionalni i regionalni partnerski planovi, a svaka će „regija” u EU-u morati dokazati napredak kroz reforme i investicije.
• Hrvatska kao ogledni primjer Radna skupina Europskog parlamenta za RRF, koju predvodi hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler, provela je višednevni posjet Hrvatskoj kako bi na terenu provjerila učinkovitost trošenja EU novca. Izvjestitelji su obišli prošireni LNG terminal na Krku, pogon tvrtke Rimac, projekt robotaksija P3M i obnovljenu Kliničku bolnicu Merkur.
Prema Ressleru, Hrvatska je „položila ispit”:
– „S planom vrijednim deset milijardi eura drugi smo najveći korisnik Mehanizma u EU-u, među najuspješnijima u ostvarivanju ciljeva.”
Dosad je iz RRF-a pristiglo 10 milijardi eura, što čini oko 13 % hrvatskog BDP-a, od čega je 5,8 milijardi nepovratno. Do kraja 2026. Zagrebu preostaju još dvije tranše teške više od 2,5 milijardi eura.
• Tko vodi pregovore Europski parlament Ressleru je povjerio glavnu pregovaračku ulogu za megafond ispred Odbora za proračune. Uz njega, ključni izvjestitelji bit će Bugarski zastupnik Andrey Novakov (regionalni razvoj) i Finkinja Elsi Katainen (poljoprivreda i ruralni razvoj).
• Zašto je to važno Ressler podsjeća da je RRF tijekom pandemije ublažio fiskalne razlike među državama i pogurao reforme: „To je lekcija koju moramo ozbiljno uzeti u obzir.” Eurozastupnici žele izbjeći neravnomjernu provedbu i dodatno pojednostavniti pravila za krajnje korisnike.
Ako model prođe, buduće ulaganje EU-a mjerit će se prije svega – učincima. Hrvatska, navodi Ressler, već demonstrira kako se inovacije, poput razvoja električnih hiperautomobila i autonomnih vozila, mogu upariti s reformama energetike i prometa. U Bruxellesu računaju da će upravo takvi rezultati biti glavni argument za usvajanje megafonda kojim se EU nastoji pripremiti za izazove nakon 2027. godine.