Europski ministri energetike usuglasili su u Luxembourgu pregovarački stav kojim se uvoz ruskog plina potpuno ukida u idućim godinama. Prema dogovorenom okviru, zabrana bi formalno krenula 1. siječnja 2026., dok bi postojeći ugovori sklopljeni prije 17. lipnja ove godine imali prijelazna razdoblja – kratkoročni do 17. lipnja 2026., a dugoročni do 1. siječnja 2028. Nakon tih rokova niti ukapljeni niti plin iz cjevovoda iz Rusije više ne bi smjeli ući na tržište Europske unije.
Premijer Andrej Plenković odluku je pozdravio, istaknuvši da „nema nikakvog smisla kupovati ruske energente i time financirati Putinov ratni stroj”. Pritom je podsjetio kako EU potom opet troši „ogromne izdatke” na vojnu i financijsku potporu Ukrajini, pa istodobna ovisnost o ruskom plinu smatra logičnim raskorakom.
Ključna uloga LNG-a u Omišlju Plenković je naglasio da se Hrvatska na vrijeme zaštitila kupnjom plutajućeg LNG terminala. „Oko 66, 67 posto ukapljenog plina dolazi nam iz Sjedinjenih Država, ostalo iz drugih destinacija. Hrvatska je glede energetske sigurnosti potpuno mirna barem kada je riječ o nafti i plinu”, rekao je.
FSRU brod LNG Croatia vratio se ovoga tjedna u Omišalj nakon ugradnje novog modula za uplinjavanje u turskom brodogradilištu Kuzey Star. Tehničke pripreme za rad s novim postrojenjem već traju, a kapacitet terminala gotovo je udvostručen – na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje – što premijer opisuje kao „veliki plus za Hrvatsku”.
Mir, ali ne po cijenu teritorija Govoreći o traženju rješenja za završetak rata u Ukrajini, Plenković je poručio da podržava svaki napor koji vodi prema miru, „ali ne i bilo kakav dogovor koji bi primjerice podrazumijevao gubitak teritorija Ukrajine”. Po njegovu sudu, bila bi to pogrešna poruka kojom bi agresor bio nagrađen, a žrtva ostala bez dijela svog teritorija.
