Europska komisija sutra će okupiti ministre obrane deset europskih država na prvoj koordinacijskoj videokonferenciji posvećenoj izgradnji takozvanog „zida dronova” – sustava ranog otkrivanja i obrane od valova ruskih bespilotnih letjelica.
Na poziv povjerenika za obranu Andriusa Kubiliusa uključit će se Bugarska, Danska, Estonija, Finska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Ukrajina, dok je sudjelovanje Mađarske i dalje neizvjesno. Tehnički stručnjaci NATO-a također će dati potporu razgovorima.
Ključnu ulogu imat će Ukrajina, čiji ministar obrane Denis Šmihal treba kolege upoznati s iskustvima iz dvije i pol godine obrane od ruskih napada. „Moramo shvatiti da nam nedostaju sposobnosti za detekciju dronova”, poručio je Kubilius ranije ovog tjedna, najavivši „brz napredak” u zajedničkom projektu.
Ukrajinski proizvođači već su, prema predsjedničkom savjetniku Aleksandru Kamjšinu, u stanju godišnje isporučiti više od pet milijuna dronova s prikazom iz perspektive pilota, ključnih u obrani od ruskih napada krstarećim projektilima i bespiloticama. Stručnjak za sigurnost Carlo Masala ističe da je „Ukrajina daleko ispred svih europskih zemalja NATO-a u dronskoj i protudronskoj tehnologiji” te da može ponuditi znanje za neutralizaciju ruskog ometanja i lažnih signala.
Financijska konstrukcija zida dronova mogla bi uključivati do 150 milijardi eura zajmova iz paketa SAFE, raspoloživog za 19 članica, te 1,5 milijardi eura iz još nedogovorenog programa EDIP. Masala smatra da bi Kijev trebao izravno dobivati europska sredstva kako bi dodatno povećao proizvodnju.
Jedan je model preseljenje dijela ukrajinske proizvodnje unutar EU-a, izvan dometa ruskih projektila. Danska je u lipnju već dogovorila otvaranje ukrajinskih proizvodnih linija vrijednih 1,4 milijarde eura, a predsjednik Volodimir Zelenskij ovoga je tjedna na Općoj skupštini UN-a najavio ukidanje zabrane izvoza oružja uvedene nakon ruske invazije, što bi omogućilo izvoz dronova proizvedenih u Ukrajini.
Sljedeći koraci, poručuju iz Bruxellesa, bit će precizno mapiranje rupa u postojećim senzorima, dogovor o zajedničkim standardima te osiguravanje sredstava. NATO vidi projekt kao priliku za jačanje kolektivne obrane cijelog istočnog krila, od Baltika do Crnog mora.
