Europski parlament i države članice rano u srijedu postigli su povijesni dogovor kojim se ruski plin u potpunosti izbacuje iz europskog energetskog miksa najkasnije do 30. rujna 2027.
„Ovo je povijesno postignuće kojim Europa pokazuje da više nikada neće ovisiti o ruskom plinu”, izjavio je finski zastupnik u Europskom parlamentu Ville Niinistö, jedan od supregovarača.
Ključne točke sporazuma • Zabranjeni su svi novi uvozni ugovori za ukapljeni prirodni plin (LNG) ruskog podrijetla od 1. siječnja 2027. • Isti datum zaustavlja i dotok ruskog plina preko cjevovoda, s formalnim krajnjim rokom 30. rujna 2027. • Spot kupnje nestaju ranije: LNG od 26. travnja 2026., a plin iz cjevovoda od 17. lipnja 2026. • Europska komisija obvezala se početkom 2026. predložiti sveobuhvatnu zabranu ruskih naftovoda – sirove i rafinirane nafte – koja bi stupila na snagu najkasnije do kraja 2027.
Trgovina koja je trajala 57 godina Suradnja Bruxellesa i Moskve započela je 1968. kada je Austrija prva povukla plin iz tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Vrhunac ovisnosti dosegnut je kada je Rusija pokrivala oko 40 % potrošnje plina u EU-u, približno 140 milijardi kubičnih metara godišnje, što odgovara više od 1 400 brodskih tereta LNG-a.
Unatoč velikim smanjenjima isporuka nakon 2022., Europljani su prošle godine Kremlju platili gotovo 10 milijardi eura za prirodni plin.
Kazne i zaštitne klauzule Tvrtke koje prekrše zabranu suočit će se s kaznom od 40 milijuna eura, 300 % vrijednosti transakcije ili 3,5 % godišnjeg prometa – ovisno koju mjeru izaberu nacionalna tijela. Uvoznici čiji bi plin mogao biti ruskog podrijetla morat će pet dana unaprijed zatražiti odobrenje od Komisije.
Države članice mogu tražiti četverotjedno odgodu primjene zabrane, ali samo uz prethodnu suglasnost Bruxellesa nakon procjene rizika.
„Nikada se više nećemo vratiti energetskoj ucjeni i ekonomskoj izloženosti”, poručio je europski povjerenik za energiju Dan Jørgensen nakon što je postignut dogovor.
Dogovor označava kraj ere u kojoj je ruski plin bio temeljem europske industrije i kućanstava, te otvara prostor za ubrzano ulaganje u obnovljive izvore, nove dobavne pravce i jačanje energetske autonomije Unije.