Predsjednik Estonije Alar Karis upozorio je da bi Sjedinjene Države mogle smanjiti svoju vojnu prisutnost u baltičkim državama te je pozvao europske susjede Rusije da ubrzaju izgradnju vlastitih obrambenih kapaciteta.
„Sve sam mu objasnio”, rekao je Karis prisjećajući se razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u travnju, kada su na pogrebu pape Franje proveli gotovo dva sata zajedno. „Prisutnost američkih vojnika ne samo u Estoniji, nego i u Europi od ključne je važnosti. I to ne samo za Europu, nego i za same Sjedinjene Države.”
SAD trenutačno drži oko 2 000 vojnika u Estoniji, Latviji i Litvi kao dio proširenog rasporeda nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Pentagon upravo provodi cjelovitu reviziju globalnog rasporeda snaga, a rezultate bi trebao objaviti do kraja mjeseca. Pregled vodi zamjenik američkog ministra obrane za politiku Elbridge Colby, poznat po stajalištu da bi Washington trebao smanjiti vojne obveze u Europi.
Karis smatra da je teško predvidjeti sljedeće poteze Washingtona unatoč nedavnom Trumpovu obećanju da će američki vojnici ostati u Poljskoj. „Vrlo je teško predvidjeti što će Washington učiniti na Baltiku”, upozorava, dodajući da baltičke zemlje „moraju biti spremne na svaki scenarij”.
U Bruxelles je stigao na sastanak s novim glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, gdje je istodobno održan susret europskih čelnika koji rade na sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. Moskva je reagirala porukom da neće prihvatiti prisutnost stranih trupa u Ukrajini kao dio eventualnog prekida vatre.
Na pitanje hoće li Trump pojačati pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina, estonski čelnik odgovara kako „puno toga ovisi o Trumpovu temperamentu”. Uz podsjetnik da je Tallinn među prvim državama obećao vojnike za ukrajinsku inicijativu, Karis procjenjuje da Trump „već gubi strpljenje”.
Samo nekoliko dana prije njegovog dolaska u Bruxelles ruska je raketa pogodila zgradu Delegacije EU u Kijevu. „To nije bila slučajnost”, tvrdi Karis. „Jedina pogreška koju je Putin napravio bila je to što je uopće započeo rat.”
Karis upozorava da europske demokracije ne smiju biti naivne prema mogućem ruskom upletanju u nadolazeće izbore, primjerice u Češkoj, i odbacuje ideju da su baltičke države izloženije samo zato što dijele granicu s Rusijom: „Moderne rakete mogu krenuti iz Moskve i završiti u Haagu ili Bruxellesu za nekoliko minuta.”
Što se tiče proširenja Europske unije, estonski predsjednik nada se početku službenih pregovora s Ukrajinom do kraja godine. Ključno je, kaže, pronaći način za prevladavanje prigovora Mađarske. „Na tome moramo raditi s tom jednom zemljom… Možda bismo trebali više razgovarati s Viktorom Orbánom, a ne samo ga etiketirati, da pronađemo rješenje”, poručuje, dodajući i mogućnost da „Mađarska napusti prostoriju, a mi donesemo odluku”.
Oštro se suprotstavlja prijedlozima sankcioniranja Izraela zbog vojne akcije u Gazi. Kao bivši molekularni genetičar naglašava važnost dijaloga: „Izraelski znanstvenici izuzetno su dobri. Ako im uskratimo sredstva, uskraćujemo ih i sebi.” Umjesto kažnjavanja, zagovara „razgovor i uvjeravanje” izraelskoga vodstva da zaustavi humanitarna kršenja.
Karisov poziv za veću europsku samostalnost u obrani dolazi u trenutku kada se sigurnosni krajobraz ponovno mijenja, a ishod američke revizije vojnog rasporeda mogao bi odrediti novu ravnotežu snaga na istoku kontinenta.
