BREMEN – Europska svemirska agencija (ESA) prvi put jasno stavlja obranu u središte svoje financijske konferencije: ministri 23 država članica u srijedu i četvrtak u Bremenu raspravljaju o proračunu od 22 milijarde eura do 2028., pri čemu se dio sredstava namjerava usmjeriti na zaštitu satelita i izviđačke sustave.
• Ključne brojke – 22 mlrd €: ukupan iznos koji ESA želi prikupiti do 2028. – 1 mlrd €: iznos koji se traži za početni rad na novoj mreži izviđačkih satelita „European Resilience from Space”, zajednički s Europskom komisijom. – 0,07 % BDP-a: prosječna izdvajanja europskih vlada za svemir, prema procjeni ESA-e. – 35 mlrd €: planirani njemački program svemirske obrane, kojim je Berlin prestigao Pariz kao najveći pojedinačni financijer Agencije.
„Proračuni za obranu diljem Europe rastu, no izdvajanja za svemirsku obranu i dalje su skromna”, naglasio je glavni direktor ESA-e Josef Aschbacher. Prema njegovim riječima, industrija sve više „skreće prema obrambenim rješenjima”, dok se tradicionalne europske tvrtke obrambenog sektora ubrzano povezuju sa svemirskim kapacitetima.
Zahtjev za 1 milijardu eura za satelitsku mrežu smatra se „probnim balonom” kojim ESA testira spremnost članica da financiraju vojne ili dvojne projekte. Model „geo-povrata” – države dobivaju ugovore razmjerno uplaćenim sredstvima – potiče domaće zrakoplovne divove da lobiraju kod vlastitih vlada.
Zaokret prema sigurnosti označava brzi pomak u odnosu na sastanak ministara 2022., kada je klimatska agenda dominirala raspravama. „Do tada je klima bila glavna tema; od ruske invazije na Ukrajinu sigurnost i obrana izbijaju u prvi plan”, ocjenjuje Ludwig Moeller iz Europskog instituta za svemirsku politiku.
Iako ESA-ina konvencija iz 1975. govori isključivo o „miroljubivim svrhama”, članice sada otvoreno raspravljaju o satelitskoj potpori obrambenim operacijama. Kanada, pridružena članica od 1979., također najavljuje povećanje doprinosa, dok europske vlade ubrzano dižu ukupne vojne izdatke prema simboličnoj granici od 5 % BDP-a koju zagovara NATO.
Znanstveni i promatrački programi – od istraživanja Mjeseca do praćenja ledenjaka – i dalje će uzeti najveći dio ESA-ina proračuna, no signal iz Bremena jasan je: bez jačeg obrambenog komponenta Europa neće moći zadržati svoje mjesto u svemiru.