Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i grčki premijer Kyriakos Mitsotakis sastaju se u srijedu u Ankari nastojeći ublažiti višegodišnje napetosti. Iako će u prvom planu biti tehničke teme poput migracija, u pozadini ostaje spor koji godinama blokira tursko približavanje europskoj obrambenoj suradnji – prijetnja ratom ako Atena proširi svoje teritorijalne vode u Egeju.
Turski parlament još je 1995. takav potez proglasio povodom za rat (lat. casus belli). Ankara tvrdi da bi proširenje s postojećih šest na 12 nautičkih milja znatno ograničilo pristup turske mornarice otvorenom moru i ugrozilo nacionalnu sigurnost. Atena, pak, ističe kako pravo na 12 milja proizlazi iz Konvencije UN-a o pravu mora, koju je Grčka ratificirala, a Turska nije. Prijetnja, upozoravaju u Ateni, glavni je razlog što blokira sudjelovanje Ankare u inicijativama poput europskog obrambenog programa SAFE i širem usklađivanju s EU politikama.
Ministar vanjskih poslova Hakan Fidan nedavno je poručio da je spor rješiv uz političku volju: „Ne prihvaćam 12 milja, vi ne prihvaćate šest milja […] Egejsko pitanje nije nerješiv problem.” Analitičari tu izjavu vide kao rijetko otvorenje prema Grčkoj, no upozoravaju da bi svaki ustupak doma u obje zemlje imao visoku političku cijenu.
Dodatnu dimenziju unosi nastojanje Bruxellesa da oživi zamrznute odnose s Ankarom. Na sastanku u Ankari prošloga tjedna povjerenica za proširenje EU-a Marta Kos i ministar Fidan dogovorili su „novo poglavlje” u suradnji, no zajednička izjava izostavila je spornu prijetnju ratom, što je u Ateni izazvalo zabrinutost. Europska komisija naknadno je poručila kako je „poštivanje suverenih prava država članica i međunarodnog prava ključno za svaki napredak u odnosima EU-a i Turske”.
Susret Erdogan–Mitsotakis stoga nosi dvostruku težinu: može potvrditi zatečeno stanje stalne napetosti ili otvoriti put postupnom rješavanju jednog od najdugotrajnijih sigurnosnih izazova na jugoistočnoj granici Europske unije.
