Čelnici desetak najuglednijih američkih sveučilišta, uključujući članice Ivy League i vodeća privatna istraživačka sveučilišta, okupili su se u neformalni kolektiv kako bi odgovorili na, kako tvrde, napade Trumpove administracije na akademsku neovisnost i financiranje znanstvenih istraživanja. Prema pisanju The Wall Street Journala, ova grupa okuplja predstavnike uglavnom iz saveznih država u kojima prevladava Demokratska stranka.
Rasprave su se intenzivirale nakon što je Trumpov tim od Harvard sveučilišta zatražio "opsežne kulturne promjene", što su mnogi protumačili kao izravan udar na autonomiju visokog obrazovanja. Najviši predstavnici tih institucija, uključujući predsjednike i članove upravnih odbora, u stalnoj su komunikaciji i razrađuju strategije te definiraju „crvene linije” koje neće prijeći. Među njima se ističe obrana autonomije upisa, zapošljavanja i nastavnog programa.
Trumpova administracija zamrznula je ili otkazala milijarde dolara namijenjenih sveučilištima zbog, kako navodi, neučinkovitog suzbijanja antisemitizma. Namjera kolektiva je izbjeći scenarij u kojem bi popuštanje jedne institucije izazvalo domino efekt. „Ohrabruje me što se takvi razgovori vode. Takva komunikacija pomaže institucijama razumjeti utjecaje vladinih postupaka na kampuse i identificirati ključne principe o kojima se ne može pregovarati”, istaknuo je Ted Mitchell, predsjednik Američkog vijeća za obrazovanje.
Trumpova administracija formirala je Operativni tim za borbu protiv antisemitizma, koji prijeti uskraćivanjem financiranja kako bi prisilila sveučilišta na promjene, osobito Sveučilište Columbia koje je već pristalo na niz zahtjeva. Čelnici sveučilišta pripremaju se i na mogućnost da im savezna vlada zabrani upis međunarodnih studenata, što bi bilo značajno i financijski i intelektualno.
I dok su odlučni u obrani svoje autonomije, neki članovi kolektiva otvoreni su za „kozmetičke promjene” koje bi Trumpovoj administraciji dale privid pobjede, bez suštinskog odricanja od neovisnosti. Prvi val otpora pojavio se kada je Trumpova administracija pokušala ograničiti iznose za režijske troškove istraživanja, a nakon sudske odluke protiv te mjere solidarnost među sveučilištima dodatno je ojačala.
Predsjednik Princetona, Christopher Eisgruber, u kolumni za The Atlantic poručio je: „Napad na Columbiju radikalna je prijetnja znanstvenoj izvrsnosti i američkoj vodećoj poziciji u istraživanju. Sveučilišni čelnici trebaju glasno progovoriti i odlučno se boriti na sudu kako bi zaštitili svoja prava.”
Ipak, javna podrška među sveučilišnim liderima je oprezna zbog straha od odmazde iz Bijele kuće. Osjećaj zajedništva i otpora dodatno se pojačao kada je Harvard primio popis zahtjeva koji su uključivali reviziju postupaka zapošljavanja i raznolikosti mišljenja, što je predsjednik Harvarda, Alan Garber, odbio kao nedopustivo zadiranje u neovisnost. Za uzvrat, prijetilo se ukidanjem 2,26 milijardi dolara za istraživanje, poreznim olakšicama i upisom stranih studenata. Harvard je sada pokrenuo sudski postupak.
I dok neki analitičari upozoravaju da ovakve neformalne koalicije mogu potencijalno izazvati podjele, više od 500 čelnika visokog obrazovanja u SAD-u već je potpisalo peticiju protiv vladinih pritisaka. Uz to, profesori s velikih sveučilišta poput Michigana i Indiane pozivaju uprave da se pridruže fronti protiv političkog upletanja u akademiju.