Hrvatska ulazi u sve opasniju klimatsku zonu, a gubici zbog ekstremnih vremenskih događaja već su je svrstali na 17. mjesto u Europskoj uniji po ekonomskim štetama po stanovniku od 1980. do 2024. godine. Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić u novom Pregledu stanja okoliša upozorava da se Mediteran zagrijava dva i pol puta brže od globalnog prosjeka, a Hrvatska „doživljava dulje i češće suše, poplave i ljetne požare”.
Najskuplji požari već su zabilježeni 2017. kada je izgorjelo više od 48 000 hektara, dok su oluje, poplave i tuče prošlog ljeta odnijele ljudske živote i razorile infrastrukturu. „Samo jedan ekstremni vremenski događaj može Hrvatsku teško raniti; Slovenija je 2023. u nekoliko srpanjskih sati super-oluje pretrpjela štetu od 16 % BDP-a”, ističe Duplić.
Zakon o klimatskim promjenama, Strategija prilagodbe i ažurirani Nacionalni energetski i klimatski plan već su postavili ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija i rast obnovljivih izvora, no tempo provedbe ne prati rastuće rizike. Izvješće podsjeća da je Hrvatska proširila mrežu Natura 2000 te sada štiti 38,2 % kopna i 32,5 % mora, ali vrste i staništa i dalje gube bitku, a površine pod strogom zaštitom moraju se dodatno povećati.
Otpad postaje svjetlija točka: stopa recikliranja komunalnog otpada skočila je s 15 % u 2014. na 37 % u 2024., dok je odlaganje na odlagališta sniženo s 80 % na 51 %. Ipak, cilj je do 2035. odložiti najviše 10 % otpada, uz istodobno smanjenje bacanja hrane i snažniji prelazak na kružno gospodarstvo.
Emisije stakleničkih plinova padaju zahvaljujući europskom sustavu trgovanja emisijama, ali promet i hlađenje (F-plinovi) nastavljaju rasti. Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša subvencioniraju zamjenu zastarjelih kotlova i ugradnju obnovljivih sustava grijanja kako bi se suzbile povišene koncentracije lebdećih čestica u kontinentalnim gradovima poput Zagreba, Siska, Slavonskog Broda i Kutine.
Duplić smatra da su idući koraci ubrzanje razvoja pametnih i zelenih gradova, otpornije infrastrukture, održivog turizma i obrazovanja mladih: „Daljnji napori za prijelaz na kružno gospodarstvo ostaju ključni, a jača otpornost na klimatske promjene uz podršku javnih i privatnih ulaganja, s naglaskom na inovacije temeljene na prirodi, osigurat će zdravije ekosustave i društveno-ekonomski prosperitet.”