Grupa Europske investicijske banke (EIB) obilježila je deset godina rada svojeg zagrebačkog ureda konferencijom „10 godina lokalno, 10 milijardi snažno: ulaganje u održivi rast Hrvatske”, na kojoj je objavljeno da je ukupna vrijednost njezinih plasmana u hrvatske projekte nadmašila 10 milijardi eura.
Prema predstavljanim podacima, od 1977. do danas EIB je osigurao 8,09 milijardi eura, a Europski investicijski fond (EIF) još 2,02 milijarde. Sredstva su raspoređena na ključnu infrastrukturu, mala i srednja poduzeća, urbanu obnovu, bolnice, obrazovne objekte, jačanje elektroenergetske mreže i projekte obnovljive energije.
Među zapaženim primjerima navode se Pelješki most, vjetroelektrana Korlat, okvirni zajam od 400 milijuna eura za revitalizaciju željeznica iz programa ukupno vrijednog 900 milijuna eura, te iznos od 207 milijuna eura za zagrebačke projekte obnovljivih izvora, javnog prijevoza i pristupačnog stanovanja. Splitu je dodijeljeno 71 milijun eura, uključujući uređenje Žnjana.
Prošla godina donijela je rekordnih 1,24 milijarde eura novog financiranja, što odgovara 1,4 % hrvatskog BDP-a. Od toga je 721 milijun eura usmjeren na projekte zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.
Potpredsjednica EIB-a zadužena za Hrvatsku Teresa Czerwinska najavila je nastavak potpore zelenoj tranziciji, digitalizaciji i društvenoj infrastrukturi kako bi se, kako je rekla, „osigurao prosperitet, povećala konkurentnost i zadržali hrvatski talenti”. Posebno je istaknula suradnju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) i poslovnim bankama te ulogu EIF-a u razvoju startupova i brzorastućih tvrtki.
Ministar financija Marko Primorac naglasio je da EIB Hrvatskoj daje mnogo više od povoljnih kredita zahvaljujući tehničkoj i savjetodavnoj pomoći, podsjetivši na zajednički projekt uspostave fintech huba. Podsjetio je i na put zemlje od vremena prekomjernog proračunskog manjka do današnjeg A kreditnog rejtinga, članstva u europodručju i Schengenu, te skorog ulaska u OECD. Kao izazove je izdvojio jačanje produktivnosti, trgovinskih veza i privlačenje stranih investicija uz bolje plaćena radna mjesta.
Videoporukom se obratio predsjednik Odbora Europskog parlamenta za industriju, istraživanje i energetiku Borys Budka, istaknuvši hrvatske željezničke projekte te sunčane i vjetroelektrane kao primjere za ostatak Europe. Voditeljica predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević podsjetila je na prioritete Bruxellesa – jedinstveno tržište, uniju tržišta kapitala te inovacije – te naglasila da Hrvatska kroz kohezijske fondove do 2027. ima na raspolaganju oko devet milijardi eura.
Uoči konferencije na zagrebačkom Europskom trgu otvorena je izložba fotografija EIB-ovih projekata diljem zemlje, dostupna posjetiteljima do 31. listopada.
