Europska investicijska banka (EIB) predstavila je novi investicijski plan do 2030., odlučivši udvostručiti sredstva za projekte prilagodbe klimatskim promjenama na 30 milijardi eura, dok opći cilj ‒ da polovicu ukupnog financiranja i dalje čini klimatsko djelovanje ‒ ostaje nepromijenjen.
EIB, koju zajednički posjeduju države članice EU, još se 2020. proglasila „klimatskom bankom” Unije. Do danas je u zelene projekte uložila oko 560 milijardi eura, a cilj je do kraja desetljeća dosegnuti bilijun eura. Novi plan predviđa:
• najmanje 50 % svih plasmana usmjeriti u borbu protiv klimatskih promjena; • povećati fond za prilagodbu – npr. infrastrukturu otporniju na ekstremne vremenske prilike – s dosadašnjih 15 na 30 milijardi eura; • ubrzati ulaganja u elektroenergetske mreže, „povoljne renovacije” zgrada te leasing čiste tehnologije poput vozila na struju i toplinskih pumpi; • pojednostaviti administraciju oslanjajući se na „samoprocjenu i postojeća pravila”, kako bi se postupci odobravanja kredita skratili.
Predsjednica banke Nadia Calviño poručila je: „Building on the great success of our Climate Bank Roadmap, we are doubling down on the green transition.”
Iz nevladinog sektora stižu kritike da EIB ipak nije podigao ukupnu ambiciju. Till Eichler, analitičar za održivo financiranje u mreži Transport & Environment, podsjeća da je banka već u prvoj godini „klimatske” strategije dosegla gotovo 50 % zelenih ulaganja: „The EIB attained almost 50 % in the first climate bank year, and we called for 75 %.”
EIB tvrdi da je o planu konzultirala NGO sektor i partnere, no iz civilnog društva dolaze prigovori da nacrti nisu bili pravodobno dostupni i da je rok za komentare bio tek dva tjedna usred ljetne sezone.
Paralelno s klimatskim zadacima, banka nastoji odgovoriti na nove izazove poput rastuće europske potrošnje za obranu i praznina u globalnoj pomoći nastalih povlačenjem SAD-a. Ipak, odlučila je da to neće ići na štetu postojećeg cilja da svaki drugi euro i dalje bude „zelen”.