Istražno povjerenstvo Univerziteta u Edinburghu, jednog od najstarijih i najuglednijih britanskih sveučilišta, otkrilo je „nesrazmjerno veliku” ulogu te institucije u razvoju rasističkih pseudoznanosti te njezinu znatnu materijalnu korist od transatlantske trgovine robljem.
Među ključnim nalazima višegodišnje istrage:
- Sveučilište je od bivših studenata i dobrotvora povezanih s ropstvom prikupilo najmanje 30 milijuna funti u današnjoj protuvrijednosti, dok bi izračun prema rastu gospodarstva taj iznos digao i do 845 milijuna funti.
- Još uvijek su aktivna najmanje 10 zaklada nastalih na robovlasničkom ili kolonijalnom kapitalu, vrijednih najmanje 9,4 milijuna funti, kojima se financiraju predavanja, medalje i stipendije.
- U sveučilišnoj zbirci nalazi se gotovo 300 lubanja porobljenih i raseljenih ljudi koje su u 19. stoljeću skupljali frenolozi.
- Crni zaposlenici čine manje od 1 %, a studenti tek nešto više od 2 % sveukupne populacije – znatno ispod britanskog prosjeka od 4 %.
„Teško je čitati ove zaključke, ali ne smijemo imati selektivno pamćenje”, poručio je rektor Sir Peter Mathieson, uputivši „najdublju ispriku” zbog materijalne dobiti od ropstva i širenja rasijalizirane misli koja je nanijela „golemu patnju”.
Hram pseudoznanosti
Izvješće navodi da je Edinburgh u 18. i 19. stoljeću bio „utočište” profesora koji su gradili teorije bijele nadmoći i sudjelovali u oblikovanju hijerarhija koje su Afrikance stavljale na samo dno. Među njima su bili i poznati moralni filozofi Dugald Stewart i njegov mentor Adam Ferguson – ironijom sudbine, obojica deklarirani abolicionisti čije su ideje kasnije služile kao intelektualno pokriće američkom Jugu.
Povjerenstvo, koje su vodili profesor kritičke rasne teorije Tommy J Curry i stručnjakinja za reparacije Nicki Frith, pronašlo je i dokaze da je sveučilište aktivno tražilo donacije robovlasničkih bogataša za gradnju svojih reprezentativnih objekata – Old Collegea krajem 18. stoljeća i stare medicinske škole 1870-ih.
Preporuke: od stipendija do odricanja od IHRA-e
U 47 preporuka traži se da se sredstva iz spornih zaklada preusmjere na zapošljavanje znanstvenika crnačkog i drugih manjinskih podrijetla te na istraživanja rasizma i kolonijalizma. Povjerenstvo predlaže i:
- osnivanje centra za proučavanje rasizama, kolonijalizma i nasilja nad crncima;
- trajno uklanjanje definicije antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA) „jer guši slobodnu raspravu” o izraelskoj politici;
- žurnu prodaju dionica tvrtki s velikim ugovorima s izraelskom vladom;
- preimenovanje zgrada koje nose imena filozofa Davida Humea i Dugalda Stewarta zbog njihovih rasnih stavova.
Mathieson je potvrdio da se razmatraju i odustanak od IHRA definicije i dezinvestiranje iz Izraela, ali naglašava da odluke još nisu donesene. „Tema je iznimno osjetljiva”, rekao je.
Što dalje?
Sveučilište osniva radnu skupinu za provedbu preporuka, najavljuje nove stipendije za studente iz manjinskih zajednica te obećava dublju analizu zašto je broj crnih studenata i zaposlenika toliko nizak. „Ako na kraju posustanemo jer nam se zaključci ne sviđaju, time bismo poništili cijeli napor”, zaključio je rektor.
Iako su nalazi, po Mathiesonovim riječima, „šokantni i vrlo neugodni”, vodstvo je odlučno „pogledati istini u oči” i suočiti se s mračnim dijelom vlastite povijesti – od financijske zarade na ljudskoj patnji do uloge u stvaranju ideologije koja je opravdavala stoljeća kolonijalne dominacije.