Dok su lopovi u samo sedam minuta iznijeli krunske dragulje iz Louvrea, gotovo jednako brzo odvila se i politička operacija kojom je predsjednik Emmanuel Macron vratio na dužnost premijera Sébastiena Lecornu – svega 48 sati nakon što je ovaj podnio ostavku.
U nedjelju je jutarnje svjetlo razotkrilo nevjerojatan kriminalni pothvat: nepoznati počinitelji iznijeli su dragocjenosti iz najpoznatijeg svjetskog muzeja kroz drugi krak zgrade, dok su posjetitelji još čekali u redu za ulaz. No, paralela između briljantne pljačke i političkih manevara na vrhu države razbjesnila je mnoge Francuze koji se već osjećaju opljačkanima – ovoga puta svojih glasova.
Premijer s najkraćim stažem 6. listopada Lecornu je, nemoćan u prikupljanju podrške za proračun u Nacionalnoj skupštini, odstupio i time srušio najkraću vladu u povijesti Pete Republike. Dva dana poslije Macron ga vraća na čelo kabineta, dodijelivši mu istu misiju koju je upravo bio proglasio završenom. „Moja je misija gotova”, izjavio je Lecornu prilikom ostavke – da bi se ubrzo opet našao u uredu premijera.
Ljudi su, kažu komentatori, od ponedjeljka do ponedjeljka gledali politički Groundhog Day: sedam dana drame, a rezultat – gotovo identična vlada, još uvijek sastavljena ponajviše od Macronovih vjernika te nekoliko ministara iz desnoga Les Républicainsa, stranke koja je na zadnjim izborima osvojila tek 6,2 % glasova.
Neuspjeh izvanrednih izbora Korijen sadašnjeg zastoja leži u izvanrednim izborima 2024., raspisanim nakon što je krajnja desnica ostvarila povijesni rezultat na europskim izborima. Macronov izazov „podržite me ili me smijenite” završio je raspršenim parlamentom bez jasne većine. Ipak, predsjednik uporno odbija imenovati premijera iz lijeve koalicije koja je osvojila relativnu pobjedu, pokušavajući slagati kabinete usklađene s vlastitim programom – iako mu je biračko tijelo poručilo suprotno.
Socijalistički ustupak Ključni kotačić novo-staroj vladi postala je Socijalistička stranka. U kampanji su se čvrsto protivili Macronu, a sada su sklopili dogovor kojim, zauzvrat za odgodu nepopularne mirovinske reforme, obećavaju da neće srušiti proračun. Ekonomist Michaël Zemmour upozorava da je riječ tek o odgađanju: dob za umirovljenje ostaje 64 godine, bez stvarne revizije reforme. Socijalisti su, među ostalim, tražili i uvođenje tzv. „Zucmanova poreza” na superbogate – zahtjev je brzo pao u vodu.
Udar na muzej i na džep Ironija sudbine je što je isti Louvre koji je sada opljačkan već u lipnju bio blokiran štrajkom djelatnika. Oni su tada prosvjedovali protiv smanjenja osoblja i nedostatka sredstava za sigurnost – izravnih posljedica proračunskih rezova koje su sadašnja i prethodne vlade gurale pod egidom štednje.
Hyper-predsjednički pritisak Model Pete Republike tradicionalno favorizira snažan izvršni aparat, ali aktualna kriza pokazuje koliko ta struktura može postati prepreka volji birača. Macron, čija je stranka na „političkim aparatima za održavanje života”, još uvijek kontrolira vlast zahvaljujući kratkotrajnom savezništvu s dijelom ljevice i podjelama u parlamentu.
„Veliki rez u sadržaju i stilu”, obećao je Lecornu prilikom ponovnog imenovanja, no Francuzi zasad vide tek povratak istih figura i istih politika. S dvjema spektakularnim krađama u istom tjednu – jednom iz vitrina Louvrea, drugom s političke pozornice – sve je više onih koji se pitaju tko uopće čuva francuske dragocjenosti, bilo umjetnine, bilo demokraciju.
