Pariška utrka za mjesto u Nacionalnoj skupštini pretvorila se u obiteljsku svađu francuske desnice i ozbiljnu glavobolju za Élysée.
Bivši glavni pregovarač Europske unije za Brexit Michel Barnier ovog je tjedna dobio potporu stranke Les Républicains (LR) za izvanredne parlamentarne izbore u imućnom 7. pariškom arondismanu. No odluka je odmah izazvala revolt ministrice kulture Rachide Dati, ujedno gradonačelnice istog arondismana, koja je objavila da će se u rujnu suprotstaviti Barnieru – premda je i sama članica LR-a.
Dati je priželjkivala dvostruku potporu – matične stranke i Macronova Renaissancea – kako bi izgradila poziciju za utrku za gradonačelnicu Pariza na proljeće iduće godine, funkciju koja često služi kao odskočna daska za nacionalne ambicije. Ali optužbe da je 2012. primila 900 000 eura konzultantskih honorara od podružnice Renault-Nissana zasjenjuju njezine planove. Sama Dati sve optužbe odbacuje, a sudski epilog neće stići prije rujanskih izbora ni prije lokalnih izbora 2026.
Stranačka nervoza
Unutar LR-a procijenili su da je Barnier „mirnija, manje kontroverzna” opcija. No time su otvorili raskol u vlastitim redovima i dali dodatni poticaj podjelama u Macronovoj vladi, gdje Dati od siječnja sjedi kao nestranačka pojačana figura desnog centra.
Ministar pravosuđa Gérald Darmanin, i sam bivši republikanac, otvoreno je stao uz Dati. Suprotno tome, bivši ministar za Europu Clément Beaune javno ju je ukorio zbog napada na pravosuđe, upozorivši da „we are not in Trump’s America”. Još tješnji je otpor u Macronovu pokretu: jedan visoki dužnosnik Renaissancea anonimno je ustvrdio da bi „half the activists in Paris would quit” ako bi morali za nju voditi kampanju.
Podsjetio je i na 2017., kada je Macron obećao „radikalnu reformu” i „irreproachable ethics”, te smijenio četiri ministra zbog sličnih optužbi.
Macronova dilema
Unatoč rizicima, u Élyséeju svjesni su da malo tko u njihovim redovima raspolaže prepoznatljivošću, iskustvom i lokalnim aparatom kakav ima Dati. Predsjednikova stranka očajnički traži prvu veliku gradsku utvrdu, dok LR pokušava povratiti Pariz, nekoć bastion desnice pod Jacquesom Chiracom.
Ako na izborima nastupe i Barnier i Dati, ankete sugeriraju cijepanje desnog centra, što bi moglo otvoriti prostor ljevici – ali i razotkriti krhkost Macronove neformalno sklopljene alijanse s konzervativcima. „This whole thing is starting to look like a revealing mirror of Macron’s party’s unpreparedness for the election”, upozorio je drugi anonimni član predsjednikove stranke.
Idući test stiže već u rujnu; sljedeći, mnogo veći, čeka 2027., kada Francuzi biraju novog predsjednika. Pariski duel Barnier–Dati stoga se nameće kao lakmus-papir budućih političkih saveza i podjela u Francuskoj.
