ZAGREB – U Hrvatskom državnom arhivu obilježena je 20. obljetnica arhivskoga i znanstveno-istraživačkog rada Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata (HMDCDR). Na svečanosti su se okupili umirovljeni generali Damir Krstičević, Mladen Markač, Zlatan Mijo Jelić i Jozo Miličević, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, te istraživači i suradnici Centra predvođeni ravnateljem Antom Nazorom.
Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je HMDCDR „izrastao u središnju nacionalnu ustanovu za prikupljanje, čuvanje, obradbu i znanstveno istraživanje gradiva o Domovinskom ratu”, podsjetivši da je upravo dokumentacija Centra bila ključna u haaškim procesima koji su završili oslobađajućim presudama generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Posebno je naglasila Nazorovu upornost u prvim godinama rada, kada je od privatnih vlasnika prikupljao materijale presudne za razumijevanje rata.
Ravnatelj podružnice Centra u Bosni i Hercegovini Ivica Šarac zamolio je publiku da zamisli kako bi „slika hrvatske recentne prošlosti” izgledala bez prikupljenih dokumenata: „Koliki bi prostor ostao praznina, a koliko bi mitova postalo činjenice?”.
Generali su redom svjedočili važnosti Centra. Zlatan Mijo Jelić podsjetio je na knjigu „Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u BiH”, u kojoj su, zahvaljujući Nazorovu vodstvu, objavljeni dotad nepoznati dokumenti. Jozo Miličević dodao je da su publikacije HMDCDR-a „nedvojbeno pokazale da je Hrvatska bila žrtva agresije”.
Damir Krstičević naglasio je da Centar „godinama sustavno prikuplja i čuva dokumente, zapovijedi, zemljovide, izvješća, fotografije i svjedočanstva sudionika rata”, čime osigurava trajnu dostupnost gradiva onima koji ga žele proučavati. Za Mladena Markača, koji je u Haagu dočekao presudu slobode, HMDCDR je bio „najveći prijatelj u najtežim trenutcima”.
HMDCDR je 2005. osnovao Hrvatski sabor kao javnu znanstvenu ustanovu specijaliziranu za Domovinski rat. Danas Centar djeluje kao arhiv, znanstveno središte i mjesto susreta povjesničara, pravnika te drugih stručnjaka, a njegove se publikacije citiraju u europskim i svjetskim povijesnim studijama.
Sudionici su zaključili da će sljedeći zadatak Centra biti digitalizacija cjelokupne građe i daljnje međunarodno povezivanje, kako bi se obrambeni karakter hrvatskoga rata za neovisnost nastavio potvrđivati dokumentima, a ne improviziranim interpretacijama.