Interdržavni sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, preduvjet za izgradnju Južne interkonekcije i povezivanje plinskih mreža dviju zemalja, trebao bi biti potpisan u travnju u Dubrovniku.
Ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić potvrdio je da je procedura već započela. „Već smo započeli proceduru potpisivanja međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske. Plan je da se u travnju u Dubrovniku potpiše sporazum i da se ovaj projekt konačno i formalno pokrene”, rekao je za Federalnu televiziju.
Ključan rok: kraj 2027. Lakić je naglasio da projekt mora biti dovršen do kraja 2027., kada u Europskoj uniji stupa na snagu potpuna zabrana uvoza ruskog plina, energenta o kojemu BiH trenutačno u potpunosti ovisi.
Preinake zakona i novi nositelj projekta Entitetski parlament prošle je godine usvojio Zakon o Južnoj interkonekciji, ali će se sada mijenjati odredbe koje su projekt povjeravale sarajevskom BH Gasu. Uz posredovanje veleposlanstva Sjedinjenih Država postignut je dogovor da nositelj bude američka privatna tvrtka. „Politika je maknuta od Južne interkonekcije. Struka se bavi time”, poručio je Lakić.
Model koncesije i prateće plinske elektrane Projekt će se, prema njegovim riječima, realizirati kroz koncesijski model, za što pravni okvir već postoji. Kako bi se investicija financijski isplatila, planira se izgradnja triju plinskih elektrana ukupne snage oko 1 200 MW: potpuno nove u Mostaru te prenamjena postojećih termocentrala na ugljen u Tuzli i Kaknju. Lakić pojašnjava: „Ako nemamo velike potrošače plina nema tko plaćati infrastrukturni projekt pa to bi na kraju palo na teret građana.“
Interes američkih kompanija Za Južnu interkonekciju i prateću energetsku infrastrukturu interes su pokazale američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy LLC i Bechtel. Osim plinovoda i elektrana, nude i upravljanje zračnim lukama u Sarajevu i Mostaru, dok bi Bechtel mogao graditi zahtjevnu dionicu autoceste koridora V c između Sarajeva i Mostara, uključujući desetkilometarski tunel kroz planinu Prenj.
Uspije li sve prema planu, BiH će do kraja 2027. dobiti alternativni plinski pravac preko Posušja i Zagvozda, smanjiti ovisnost o ruskom plinu i otvoriti vrata modernizaciji elektroenergetskog sektora.