Od 1. srpnja u Hrvatskoj su na snazi opsežne izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje, prema podacima Ministarstva rada, donose veće mirovine, dodatna prava i fleksibilnije mogućnosti rada za starije od 65 godina.
• Godišnji dodatak („13. mirovina”)
Najveća novost jest uvođenje godišnjeg dodatka koji će se isplaćivati u prosincu. Vlada će do 31. listopada utvrditi iznos po godini staža, a ministar rada Marin Piletić je 30. rujna objavio da će taj iznos biti šest eura. Prosječni umirovljenik s oko 28,5 godina staža time može računati na približno 171 euro dodatka.
• Povoljnije usklađivanje i veća najniža mirovina
Novi omjer usklađivanja mirovina sada iznosi 85:15 u korist inflacije, što u razdoblju visokih cijena donosi brži rast primanja. Najniža mirovina istodobno je povećana na 106 % aktualne vrijednosti mirovine po godini staža, pa su postojeći korisnici automatski dobili više.
• Dodatni staž za roditelje i udomitelje
Roditelji i posvojitelji od srpnja ostvaruju 12 mjeseci dodatnog staža po djetetu, dvostruko više nego dosad. Pravo je prošireno i na udomitelje s najmanje deset godina staža.
• Širi krug korisnika obiteljske mirovine
Ukinuta je odredba prema kojoj je izvanbračna zajednica morala postojati najkasnije do 28. ožujka 2008., pa pravo na obiteljsku mirovinu sada imaju svi izvanbračni partneri, neovisno o datumu početka zajednice.
• Prosječna mirovina raste
Prosječna sveukupna mirovina za kolovoz, isplaćena u rujnu, iznosila je 686 eura, odnosno 47,8 % prosječne plaće – 38 eura više nego mjesec ranije. Vlada očekuje da će do kraja godine prosjek dosegnuti oko 705 eura.
• Više mogućnosti rada za umirovljenike
Od 1. siječnja 2026. stariji od 65 moći će raditi puno radno vrijeme za punu plaću, uz istodobnu isplatu polovice mirovine. Penalizacija za prijevremeno umirovljenje ukida se kada korisnik navrši 70 godina, a invalidske mirovine rastu za oko 10 %.
• Mirovine bez poreza od 2027.
U sklopu najavljenog poreznog paketa iz 2026., sve mirovine postat će neoporezive početkom 2027. Vlasnicima prosječne mirovine od 850 eura to bi, prema procjenama saborskog zastupnika Veselka Gabričevića, godišnje donijelo oko 350 eura više raspoloživog dohotka.
Izmjene ukupno nastoje povećati kupovnu moć starijih građana i produljiti njihovu aktivnost na tržištu rada, čime Vlada planira ublažiti pritiske demografskih i fiskalnih trendova.