Vlada je javnoj raspravi uputila prijedlog Zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u bivšoj vojarni Čerkezovac kod Dvora, čime nakon tri desetljeća želi riješiti akumulirani otpad iz Nuklearne elektrane Krško te iz hrvatskoga zdravstva, industrije i znanosti.
Prema obrazloženju Ministarstva gospodarstva, Hrvatska je obvezna zbrinuti:
• polovinu nisko- i srednje-radioaktivnog otpada (NSRAO) nastalog u NE Krško, • sav institucionalni otpad koji je nastao na njezinu teritoriju primjenom izvora ionizirajućeg zračenja.
Nacionalni program izdvojio je mikrolokaciju Široko Osoje na području vojarne kao najpovoljniju nakon petogodišnjih geoloških i seizmoloških istraživanja. Doktor nuklearne fizike Tonči Tadić naglašava da se ondje „neće skladištiti istrošeno nuklearno gorivo, nego isključivo nisko i srednje radioaktivni otpad”, pakiran u zavarene inoks-cijevi i betonske blokove unutar nadziranog hangara.
Tadić podsjeća da je Čerkezovac odabran jer:
• ima najmanju procijenjenu seizmičku aktivnost u Hrvatskoj, čak i za potrese s povratnim periodom od 10 000 godina, • leži daleko od aktivnih rasjeda i podzemnih voda, • smješten je izvan naseljenih područja, a prometno je pristupačan.
Unatoč tvrdnjama države da okolišni i zdravstveni rizici „gotovo ne postoje”, mještani Dvora i ekološke udruge prosvjeduju dulje od desetljeća. Njihovi strahovi pojačani su terminologijom poput „nuklearni otpad”, koju Tadić smatra pogrešnom i alarmantnom.
Financijska naknada lokalnoj zajednici predviđena je prijedlogom uredbe: Općina Dvor primala bi 750 000 eura godišnje do izdavanja uporabne dozvole, nakon čega bi se iznos udvostručio na 1,5 milijuna eura. Vlada tvrdi da će to potaknuti razvoj poduzetništva, turizma, obrazovanja i socijalnih usluga u regiji.
Izgradnja Centra trebala bi započeti 2025., a zakon se planira donijeti u hitnoj proceduri. Hrvatska je, upozorava Tadić, „jedina članica Euratoma koja još nema trajno odlagalište NSRAO”, zbog čega otpad i dalje stoji u privremenim skladištima bolnica, instituta i tvornica. Odbacuje i prijedloge da se hrvatski dio otpada trajno smjesti u Sloveniji: „Zašto bismo 500 milijuna eura dali Ljubljani umjesto vlastitoj općini?”
Predstavnici države poručuju da će se sigurnost nadzirati po najvišim euratomskim standardima, dok aktivisti najavljuju nove prosvjede i pravne bitke kako bi spriječili otvaranje odlagališta tik do granice s Bosnom i Hercegovinom.