Posebni savjetnik predsjednika Zorana Milanovića za energiju i klimu Julije Domac upozorio je da Hrvatska spada među europske zemlje s najvišom stopom smrtnosti uzrokovanom toplinskim valovima.
„Imam podatak da Hrvatska ima jednu od najviših stopa smrtnosti zbog vrućina u Europi. To je 37 smrti na 100.000 stanovnika”, istaknuo je Domac u razgovoru za portal Direktno, dodavši da se problem pogoršava jer se Mediteran zagrijava oko 20 posto brže od svjetskog prosjeka.
• Globalno se temperatura u odnosu na predindustrijsko doba već povisila za 1,5 °C, dok se na Mediteranu očekuje rast od 2,2 °C.
• Ekstremne oluje, poput nedavne u Splitu, „događaju se jako brzo i drastično” te ih je nemoguće precizno prognozirati više od nekoliko sati unaprijed.
• Hrvatska, smatra Domac, mora napustiti umirujuće retorike i pripremati se „kao da će se idućeg mjeseca sve ponoviti”.
Gradovi moraju mijenjati lice
Domac zagovara radikalan zaokret u urbanom planiranju:
- Svaka nova zgrada treba izdržati jače vjetrove i obilne oborine.
- Ulice i ceste treba projektirati s boljom odvodnjom, izbjegavati potpuno asfaltiranje i uvoditi „zelene otoke” i vodene površine.
- Sadnja stabala oko zgrada „bitno ublažava visoke temperature” i suzbija efekt urbanih toplinskih otoka.
Voda i energija – dvije ranjive točke
Zbog suša i povišenih temperatura u pitanje će doći opskrba pitkom vodom. Domac stoga poziva na:
• hitnu obnovu vodovodne mreže,
• zaštitu vodonosnih područja,
• ponovno uvođenje sustava navodnjavanja u poljoprivredi.
Istodobno, klimatski valovi posebno pogađaju siromašne građane koji si ne mogu priuštiti rashlađivanje prostora. „To se može zvati energetskim siromaštvom”, kaže Domac i traži da gradovi uvedu subvencionirane sustave hlađenja.
„Realnost će biti brutalna”
Domac drži da Hrvatska više ne može izbjeći ekstremne vremenske pojave, ali može smanjiti štete i zaštititi stanovništvo: „Treba napraviti ozbiljan plan, osvijestiti problem na najvišoj državnoj razini i primiti se posla.”
Po njemu, rješenje bi mogao biti i potpredsjednik Vlade zadužen za klimatsku krizu, jer „gradovi se moraju presložiti” prije nego što toplinski valovi i oluje postanu nova svakodnevica.