Vrijednost američke valute nastavila je uspon i drugi tjedan zaredom unatoč svježem rezanju ključnih kamatnih stopa u Sjedinjenim Državama.
Dolarov indeks – mjera snage američke valute prema šest glavnih svjetskih valuta – porastao je 0,8 posto, na 99,72 boda. Tečaj eura pao je na 1,1535 dolara, dok je dolar u odnosu na jen ojačao 0,75 posto, dosegnuvši 154,00 jena.
Ključni pokretač kretanja bio je signal središnje banke SAD-a. Fed je u srijedu, kako se i očekivalo, snizio kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova – drugi put ove jeseni. No predsjednik Feda Jerome Powell poručio je kako novo rezanje u prosincu „uopće nije sigurno” te da dio dužnosnika želi prvo vidjeti kako će se razvijati inflacija i tržište rada. Nakon te izjave vjerojatnost da će Fed početkom prosinca opet posegnuti za škarama pala je s više od 90 na ispod 70 posto, čime je dolar dobio dodatni poticaj.
• Kamatni raspon Feda: 3,75 – 4,00 % • Kamatni raspon ECB-a: 2,00 – 2,15 % • Kamatna stopa Bank of Japan: 0,50 %
Za razliku od Feda, Europska središnja banka zadržala je prošlog tjedna sve kamate nepromijenjenima, a isto je učinila i Bank of Japan. U Tokiju se, međutim, jen našao pod dodatnim pritiskom nakon što je parlament izabrao Sanae Takaichi za prvu premijerku u povijesti zemlje. Takaichi je najavila snažne fiskalne poticaje, a tržišta strahuju da bi mogla odgoditi zaoštravanje monetarne politike unatoč visokoj inflaciji.
U jednom je trenutku tečaj dolara probio 154 jena – najvišu razinu u devet mjeseci. Tek nakon upozorenja japanskog ministra financija da vlada „pažljivo prati tečaj” jen se blago stabilizirao.
Pozadinsku podršku jačanju dolara dao je i načelni dogovor Washingtona i Pekinga o okvirima budućih trgovinskih odnosa, što je djelomično smirilo zabrinutost ulagača.
Za Europu, pak, snažniji dolar znači skuplji uvoz energenata i sirovina te dodatni pritisak na inflaciju, dok se gospodarstvo eurozone već bori s usporavanjem rasta.
