Vrijednost američke valute na svjetskim tržištima pala je i prošloga tjedna, drugi put zaredom, dok je odnos snaga prema pojedinim devizama ostao proturječan.
• Dolarov indeks, koji mjeri kretanje „greenbacka” prema šest najtrgovanijih valuta, skliznuo je 0,3 % te završio tjedan na 99,27 bodova.
• Uparivanjem s eurom izgubio je 0,5 %, pa je zajednička europska valuta ojačala na 1,1620 dolara.
• Nasuprot tomu, dolar je spram jena ojačao 0,7 % dosegnuvši 154,55 jena.
Pad jena analitičari pripisuju najavi novoga japanskog kabineta da priprema sveobuhvatan fiskalni paket i druge poticaje, uz očekivanja da će vlasti pritisnuti središnju banku da uspori tempo podizanja kamata, unatoč ubrzanju inflacije.
Kratkotrajnu potporu dolaru pružio je i dogovor republikanaca i demokrata o financiranju saveznih službi, čime je okončana rekordna 43-dnevna blokada njihova rada.
No, završnica tjedna donijela je novi pritisak: cijene dionica tehnoloških divova naglo su pale jer ulagači procjenjuju da su, nakon dugoga uzlaznog trenda, dosegnule previsoke razine. Povisio se i oprez oko kamatnog smjera američke središnje banke. Još donedavno tržišta su gotovo sigurno računala na dodatno sniženje ključne stope Feda za 0,25 postotnih bodova u prosincu; nakon poruka čelnika Feda da je inflacija i dalje daleko od ciljanih 2 %, takav ishod postaje sve manje vjerojatan.