Zagreb – Organizacija za ljudska prava Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću predstavila je najnoviji izvještaj o suđenjima za ratne zločine pod naslovom „Skrivena pravda”, u kojem upozorava na stagnaciju hrvatskog pravosuđa i izostanak procesuiranja zločina pripadnika vlastitih snaga.
Voditeljica Vesna Teršelič iznijela je podatke za 2023. godinu:
• vođeno je 54 kaznena postupka za ratne zločine; • 33 postupka (61,11 %) odvijaju se u odsutnosti optuženih; • među ukupno 187 okrivljenika samo troje (1,6 %) pripadnici su HVO-a, a nijedan ne pripada Hrvatskoj vojsci ili MUP-u; preostalih 184 (98,4 %) optuženi su pripadnici srpskih paravojnih i parapolicijskih postrojbi.
„Zabrinjava kada vidimo tko su okrivljenici – nemamo ni jedan postupak protiv pripadnika Hrvatske vojske ili MUP-a”, istaknula je Teršelič. Posebno je naglasila odsustvo optužnica za zločine počinjene tijekom operacije Bljesak, unatoč prolasku tri desetljeća od akcije: „Bojimo se da vlada zavjera šutnje.” Postupci su, kaže, zaglavljeni u predistražnoj fazi pri Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku, iako je ispitan velik broj svjedoka iz redova HV-a i policije.
Slično zatišje vlada i oko operacije Oluja. Iako su podignute pojedine optužnice te pravomoćno završeni procesi za zločine u Mandićima, Prokljanima i Kijanima, novih pomaka nema. Još nema postupka ni za Bogdanovce, gdje su stradali Hrvati, Albanci i pripadnici drugih manjinskih zajednica.
Documenta upozorava na tri glavna problema:
- prečesta suđenja u odsutnosti;
- pretjerano dugo trajanje postupaka;
- pad transparentnosti od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, uključujući anonimiziranje imena optuženih.
Izvještaj također kritizira javne nastupe najviših državnih dužnosnika jer, kako se navodi, „u pravilu ne spominju zločine pripadnika hrvatskih postrojbi, čak ni na mjestima gdje su za ta djela izrečene pravomoćne kazne”. Posebno se ističe šutnja prilikom obilježavanja Medačkog džepa i negiranje zlostavljanja u splitskoj Lori, dok se sprječavanje sudjelovanja predstavnika srpske zajednice u koloni sjećanja u Vukovaru i Škabrnji opisuje kao korak unatrag u izgradnji povjerenja.
Teršelič je kao dodatni problem izdvojila „netransparentan postupak” imenovanja glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića. Među preporukama Documente nalazi se i zahtjev da se prekine s praksom skrivanja identiteta optuženih za ratne zločine zbog „važnosti procesa za hrvatsko i ostala postjugoslavenska društva”.
„Za uspostavu povjerenja važno je uzajamno priznanje patnje”, poručila je Teršelič, pozvavši institucije da prekinu, kako kaže, dugogodišnji zastoj u kažnjavanju odgovornih bez obzira na nacionalnost počinitelja ili žrtve.