Nacrt Nacionalnog plana obnove zgrada (NPOZ) do 2050., nedavno objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, otkriva razmjere financijskog izazova: za potpunu dekarbonizaciju hrvatskog fonda zgrada potrebno je 64,2 milijarde eura javnih i privatnih ulaganja.
Prema dokumentu, prva faza ‒ od 2026. do 2030. ‒ zahtijeva 7,04 milijarde eura. Trenutačno je osigurano samo 1,22 milijarde (349 milijuna iz nacionalnih te 871 milijun eura iz europskih fondova), pa do kraja desetljeća valja pronaći gotovo šest milijardi eura dodatnih sredstava.
Ministarstvo ističe da je riječ o financijski najzahtjevnijoj reformi sljedećih 25 godina. Razlog leži u stanju postojećeg fonda: od ukupno 966 487 stambenih i 47 573 nestambene zgrade, s približno 176 milijuna četvornih metara grijanog prostora, tek 1,4 % nosi A+ energetski certifikat, dok 91 % objekata uopće nije certificirano. Većina certificiranih zgrada svrstana je u srednje energetske razrede C i D, što znači da će i one trebati dodatna poboljšanja kako bi se dosegnula nulta stopa emisija stakleničkih plinova do 2050.