Roditeljska obveza uzdržavanja djece ni nakon stupanja na snagu novog Zakona o privremenom uzdržavanju početkom godine ne ostvaruje se bez prepreka. Stručnjaci iz socijalne skrbi, pravosuđa i civilnog društva na nedavnoj su online-konferenciji upozorili na velik broj rupa u sustavu koje neplatišama omogućuju da odgađaju ili potpuno izbjegnu plaćanje alimentacije.
„Skrivaju prihode, skrivaju prebivališta… kad osjete da im prijeti ovrha, uplate sitnicu pa druga strana odustane”, opisala je iskustva Iva Jovović, izvršna direktorica Udruge LET, dodajući da će neki „više potrošiti na odvjetnike i prikrivanje imovine nego na vlastitu djecu”.
Ključni problemi • višemjesečna kašnjenja Agencije za osiguranje radničkih tražbina (AORT) u izdavanju rješenja; • roditelji koji izbjegavaju preuzeti pozive ili lažno prijavljuju adrese; • otežane procedure kada je obveznik u inozemstvu; • zloupotreba povremenih uplata kako bi se izbjegla kaznena odgovornost; • još uvijek nedonesen pravilnik za namirenje duga javnim radom.
Prelaskom nadležnosti s područnih ureda Zavoda za socijalni rad na AORT, svega dvadesetak zaposlenih mora izdati sva postojeća rješenja i obraditi nove zahtjeve. „Novi zahtjevi predani su 2. siječnja, a mnogi još čekaju rješenje. Djeca trebaju jesti danas, ne za devet mjeseci”, upozorava Jovović.
Zakon je ipak donio i pomake: ukinuto je trogodišnje ograničenje na primanje privremenog uzdržavanja, a pravo se nastavlja i nakon 18. godine. Pokretanje postupka sada je moguće već nakon mjesec dana neplaćanja.
Praznine iz krize Poseban teret nose presude nastale tijekom ekonomske krize, kada su pojedini iznosi uzdržavanja spušteni na tek 200 kuna (oko 30 eura). Mnogi roditelji iz straha od novih sudskih sporova nikada nisu zatražili povećanje, pa djeca i dalje primaju svote koje ni približno ne pokrivaju osnovne troškove.
„Plaćanje alimentacije najmanje je što roditelji mogu učiniti. Često pokrije tek polovinu mjesečne hrane, dok za knjige, mobitele ili cipele mama snosi sav teret”, svjedoči 25-godišnja studentica čiji otac povremeno preskače isplate.
Dok država traži način da ubrza procedure, a pojedinci pronalaze nove načine da im umaknu, djeca ostaju taoci spore birokracije i roditeljskih obračuna.
