Vinogradi na Pelješcu ovih su jesenskih dana pretvoreni u potrgane brazde: divlje svinje doslovce provaljuju u nasade, jedu grožđe i lome trsove. Najpoznatija pelješka vinogradarka Marija Mrgudić najavila je tužbu za odštetu, procjenjujući da joj je urod uništen u nekoliko noći.
Problem, međutim, odavno nije samo lokalni ni isključivo gospodarski.
• Prema procjenama lovaca i poljoprivrednika, populacija divlje svinje se posljednjih godina udvostručila diljem Hrvatske. • Životinje nose virus afričke svinjske kuge (ASK) te ga mogu prenijeti na domaće svinje. Bolest je pogubna za svinjogojstvo, iako ne predstavlja opasnost za ljude. • Unatoč upozorenjima struke, sustavni sanitarni odstrel trenutačno se provodi samo u tri slavonske županije, gdje lovci dobivaju 100 eura po odstrijeljenom vepra.
Na jugu zemlje, prema posljednjim službenim podacima starima gotovo dvije godine, divlja je svinja bila na „biološkom minimumu”. No, stvarnost se dramatično promijenila: veprovi su postali svakodnevna pojava po pelješkim brdima, a štete rastu iz dana u dan.
Lovci upozoravaju da statistike ne prate stvarno stanje na terenu. Stručne službe Hrvatskog lovačkog saveza, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog veterinarskog instituta procjenjuju brojnost na temelju lovno-gospodarskih osnova i terenskih opažanja, ali podaci često stižu s velikim vremenskim odmakom.
Zbog toga sve više glasova traži:
- Hitnu reviziju starih procjena brojnosti divljih svinja.
- Proširenje sanitarnog odstrela na cijelu Hrvatsku, uključujući Dalmaciju.
- Jednake novčane poticaje lovcima u svim županijama kako bi se populacija držala pod nadzorom.
„Samo ravnopravnim i odlučnim mjerama možemo spriječiti novu epidemiju afričke kuge i dodatne milijunske štete u poljoprivredi”, poruka je koja se najčešće čuje iz lovačkih društava. Dok se čeka reakcija nadležnih, pelješki vinogradi i dalje su na prvoj crti neočekivane „svinjske” invazije.