U Njemačkoj se ponovno rasplamsala rasprava vrijedi li raditi za minimalnu plaću ili se više isplati živjeti od socijalne naknade Bürgergeld. Dio političara tvrdi da primatelji naknade dobivaju gotovo jednako kao radnici, no najnovija analiza pokazuje da rad, unatoč manjkavostima sustava, i dalje donosi više novca.
Spiegelova računica: više se dobije radom Prema izračunu, minimalna satnica nastavit će rasti i nakon 2026., a radnici s niskim primanjima mogu zatražiti dodatke poput Wohngelda (pomoć za stanarinu), Kinderzuschlaga (dječji dodatak) i Unterhaltsvorschussa (doplatak za samohrane roditelje). Kada se te potpore pribroje plaći, razlika u korist zaposlenih postaje znatno veća.
Problem neiskorištenih prava Iako su dodatne naknade dostupne, između 33 i 88 posto ljudi koji bi ih mogli primati to ne čini. Razlog leži u složenim obrascima, različitim uredima i zahtjevnim kriterijima koji mnoge obeshrabruju.
Upozorenje socijalnih organizacija Predsjednica Socijalnog saveza Njemačke, Michaela Engelmeier, ističe da je „pogrešno tvrditi da se rad ne isplati”. Naglašava ipak da brojni radnici žive na rubu siromaštva, što pokazuje da su razlike premale, a olakšice nevidljive u svakodnevici.
Slično govori i čelnica udruge VdK Verena Bentele, koja ocjenjuje kako su priče o neisplativosti rada „dio kampanje dezinformacija protiv Bürgergelda” s ciljem sukobljavanja najsiromašnijih.
Najavljene strože kontrole Vlada planira ukinuti Bürgergeld i uvesti novu osnovnu socijalnu sigurnost. Iznosi pomoći ostali bi isti, ali bi se pooštrile kontrole – primjerice, primateljima bi se moglo obustaviti plaćanje stanarine ako ne surađuju s nadležnima.
Zaključak Stručnjaci se slažu da rad za minimalac i dalje donosi više od socijalne naknade, no birokracija i složen sustav potpora gutaju razliku. Rješenje vide u većim plaćama, boljem obrazovanju i pojednostavljenim naknadama, kako bi dostojanstven život postao standard, a ne privilegij.