Državni hidrometeorološki zavod objavio je izvanredno priopćenje povodom najnovijeg izvješća Svjetske meteorološke organizacije „State of Global Water Resources 2024.” Dokument pokazuje da se hidrološki ciklus ubrzano pretvara u niz sušnih i poplavnih ekstrema, uz sve teže posljedice za gospodarstva, društva i ekosustave.
Samo trećina rijeka u „normalnim“ vodostajima
Prema izvješću, protok voda tijekom prošle godine bio je u granicama prosjeka (1991.–2020.) tek u otprilike trećini svjetskih riječnih slivova. U preostalima je zabilježen ozbiljan višak ili manjak, što se događa šestu godinu zaredom. Najteže su pogođeni Amazonija, južnoafrički Zambezi i Orinoco, gdje je dotok drastično pao, dok su Senegal, Niger i Volta trpjeli razorne poplave.
Led se topi rekordnom brzinom
Masa ledenjaka smanjila se za 450 gigatona – volumen jednak kocki leda od sedam kilometara po svakoj dimenziji. Ta količina vode godišnje podiže razinu mora za oko 1,2 mm i povećava rizik od obalnih poplava. Rekordni gubici zabilježeni su u Skandinaviji, na Svalbardu i u sjevernoj Aziji, a kolumbijski su ledenjaci u samo godinu dana izgubili pet posto mase.
Geografija ekstrema: od suša do potopa
• Južna Amerika i južna Afrika: produljene suše, osobito u slivu Amazone. • Srednja, zapadna i istočna Afrika te srednja Europa: oborine iznad prosjeka; poplave su u Africi usmrtile oko 2 500 ljudi, a raselile četiri milijuna. • Azija i Pacifik: „rekordne kiše i tropski cikloni“ odnijeli su oko 1 000 života. • Brazil: jug zemlje pogodile katastrofalne poplave s 183 smrtna slučaja, dok je sjever ostao u suši koja zahvaća 59 % teritorija.
Tlo, podzemne vode i jezera
• Podzemne vode bile su u okvirima prosjeka u tek 38 % promatranih izvora; drugdje su preniske ili previsoke. • Gotovo sva od 75 analiziranih velikih jezera imala su u srpnju temperature vode iznad uobičajenih, što ugrožava kvalitetu i bioraznolikost.
Poziv na bolji nadzor i razmjenu podataka
„Bez podataka tapkamo u mraku“, upozorila je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo, naglasivši da su „pouzdane i znanstveno utemeljene informacije važnije no ikad“. WMO stoga apelira na snažniju međunarodnu suradnju i ulaganja u mjerenje vodnih resursa.
Sve veći pritisak na pitku vodu
UN-ovi podaci pokazuju da 3,6 milijardi ljudi već danas najmanje mjesec dana godišnje nema siguran pristup vodi; do 2050. taj bi broj mogao narasti na više od pet milijardi. Svijet je, kako se navodi, daleko od ostvarivanja cilja održivog razvoja koji jamči vodu i odvodnju za sve.
Iz DHMZ-a poručuju da će nastaviti pratiti trendove i upozoravati na rizike, ali i da se bez globalne razmjene podataka ne može učinkovito upravljati sve nestabilnijim vodenim ciklusom.