Deset premijera zemalja članica Europske unije – Hrvatske, Austrije, Bugarske, Češke, Grčke, Italije, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Slovačke – u zajedničkom su pismu predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi i predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen zatražili „temeljito preispitivanje” europskog sustava za trgovanje emisijama, ETS-a 1.
Premijeri, među kojima i hrvatski čelnik Andrej Plenković, upozoravaju da trenutačna pravila povećavaju cijenu električne energije i otvaraju prostor nestabilnosti na tržištu ugljika. U pismu su naglasili potrebu da se i nakon 2034. nastavi dodjeljivati besplatne emisijske jedinice kako bi se ublažio pritisak na potrošače i industriju.
„Smatramo da je nužno provesti temeljito preispitivanje ETS-a s ciljem ublažavanja njegova utjecaja na cijene električne energije i smanjenja rizika od promjenjivosti cijena ugljika, uključujući produljenje besplatnih dozvola nakon 2024. godine”, navodi se u dokumentu koji je u srijedu upućen Bruxellesu.
Sustav ETS ključni je klimatski instrument EU-a. Bruxelles svake godine postavlja gornju granicu ukupnih emisija, a kompanije moraju posjedovati odgovarajući broj emisijskih jedinica – kupuju ih na dražbi ili ih dobivaju besplatno. Tko emitira ispod zadanog praga, višak može prodati, dok zagađivač plaća više. Cilj je postupno potaknuti prelazak na čišće tehnologije.
Poziv na reformu ETS-a stiže uoči sutrašnjeg summita šefova država i vlada EU-a, na kojem će se raspravljati i o posljedicama rata na Bliskom istoku. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca već je poguralo cijene energenata naviše, što, smatraju potpisnici, dodatno pojačava potrebu za stabilnim i predvidljivim tržištem ugljika.
Uoči sastanka Ursula von der Leyen je državama članicama poručila da je ETS „provjereni sustav za poticanje industrijske transformacije”, ali da ga „treba prilagoditi novoj stvarnosti”. Kako će se taj prijepor razriješiti, moglo bi biti poznato već nakon dvodnevnog skupa u Bruxellesu.
