Desetljeće nakon krvavih napada u Parizu, u kojima je 13. studenoga 2015. stradalo 130 ljudi, najveće džihadističke organizacije – takozvana Islamska država (IS) i Al-Qaida – promijenile su lice i bojište, ali strateški cilj im je, kako upozoravaju stručnjaci, i dalje nepromijenjen: uspostava globalnog kalifata.
„Struktura dvaju glavnih zapovjednih središta znatno je oslabljena, njihovi vođe su malo poznati i vjerojatno nisu izravno uključeni u upravljanje prijetnjom”, navodi francuski sigurnosni izvor. Nakon likvidacija Abu Bakra al-Baghdadija 2019. u Siriji i Ajmana al-Zawahirija 2022. u Afganistanu, središnja hijerarhija ostala je bez karizmatičnih figura, a klasične, u inozemstvo „projektirane” operacije gotovo su iščeznule.
Kućno, ne izvozno nasilje
Francuski tužitelj za borbu protiv terorizma Olivier Christen ističe da je prijetnja sada „tipično domaća”: motivirani pojedinci koji nikada nisu napustili Europu, ali su online indoktrinirani ideologijom IS-a ili Al-Qaide. Takvi napadi – noževima, vozilima ili vatrenim oružjem – zamijenili su zapovjedno koordinirane masakre poput pariškoga.
Afrika kao novo žarište
Dok je 2015. središte džihadizma bilo oko Iraka i Sirije, danas se ondje procjenjuje između 1 000 i 1 500 boraca IS-a – višestruko manje od 6 000 do 7 000 u regiji jezera Čad i Nigerije, ili oko 2 500 u Sahelu. Podružnica Al-Qaide JNIM u Sahelu naglo se širi i, upozorava američki Soufan Center, blokadom goriva guši malijsko gospodarstvo te potkopava vlast vojne hunte. „Ako Mali padne, domino-efekt bi mogao zahvatiti Burkinu Faso i Niger, a zamah proširiti borce prema obali zapadne Afrike”, navodi se u analizi.
Direktor francuske vanjske obavještajne službe Nicolas Lerner zato poručuje: „Afrika je sada epicentar terorizma i izravno prijeti našim interesima.” Osim Sahela, IS-ova Zapadnoafrička provincija (ISWAP) vrlo je aktivna, dok na Rogu Afrike glavnu riječ vodi Al-Šabab, također povezan s Al-Qaidom.
Azijske ispostave i ograničene ambicije
Podružnica IS-a u Horasanu, na teritoriju Afganistana kojim vladaju talibani, ubraja se među najopasnije: odgovorna je za desetke mrtvih u Kermanu u Iranu i na koncertu kod Moskve početkom 2024. godine. Ipak, francuski sigurnosni izvori ocjenjuju da joj je „sposobnost nanošenja štete znatno smanjena” jer talibani protiv nje vode „žestok i učinkovit rat”.
Pritom se, upozorava istraživač Marc Hecker, globalna strategija samih organizacija nije promijenila; riječ je o „rekonfiguraciji” u kojoj pojedine filijale ostaju izrazito aktivne, dok Zapad za sada uglavnom pogađaju samo inspirirani samci.
Deset godina nakon Pariza, Europa se tako suočava s manje spektakularnom, ali podjednako upornom prijetnjom, dok se velike bitke džihadističkog pokreta vode tisućama kilometara južnije – na afričkom kontinentu.