Desetljeće nakon što je Mađarska zbog migrantske krize povukla 131 kilometar žilet-žice uz granicu s Hrvatskom, u pograničnim se selima život vratio u rutinu – ali divljač i dalje plaća cijenu.
Profesor lovstva Krešimir Krapinec podsjeća da je prvih godina „zabilježen velik broj stradavanja životinja“ koje su se pokušale provući kroz bodljikavu prepreku. Danas su takve scene rjeđe, no ograda je prekinula prirodne migracijske putove. Jeleni koji su se tradicionalno selili iz Mađarske prema nižim rikalištima ostali su zarobljeni u sjevernoj Hrvatskoj, što je izazvalo „eksploziju njihove populacije“ u Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj i Varaždinskoj županiji.
Istodobno je, upozorava mještanin Gole Dado Cvetko, porastao i broj krivolovaca. „Kad se zaželim jelenje rike, stanem pred ogradu i gledam velika krda koja se nalaze u Mađarskoj“, kaže Cvetko, napominjući da susjedna država pomno čuva svoj obnovljeni jelenji fond.
Stanovnici uz granicu ogradi su se u međuvremenu prilagodili. „Danas je uopće ne primjećujemo“, tvrdi načelnik Općine Gola Stjepan Milinković. Na jednom su poljskom putu Mađari čak uklonili dio žice kako bi lakše stigli do hrvatskih trgovina, gdje zbog nižeg PDV-a kupuju namirnice i pune rezervoare.
Slična slika je i u Petlovcu, u Osječko-baranjskoj županiji, gdje se u trgovinama redovito čuje mađarski jezik. Nakon ulaska Hrvatske u šengenski prostor otvorena su brojna „vrata“ duž ograde, što svakodnevno koriste kupci iz Mađarske – većinom na biciklima – dok Hrvati preko granice odlaze uglavnom po jeftinije piće.
Načelnik Petlovca Milan Knežević podsjeća kako je Budimpešta prije otvaranja autoceste najavila uklanjanje barijere, ali je, kaže, sada „obrasla korovom pa ju je bilo lakše postaviti nego maknuti“.
Širenje ograda nije zaustavljeno na mađarsko-hrvatskoj granici. Od 2015. do 2020. Slovenija je podigla 199 kilometara barijera, a do 2022. ukupno 12 članica EU-a odlučilo se za fizičke prepreke. U svijetu je 2022. zabilježena 74 granična zida, dok ih je 1989. bilo tek šest. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Latvija, Estonija i Litva izgradile su više od tisuću kilometara ograda prema Bjelorusiji i Rusiji.
Ograda uz Muru i Dravu ostaje simbol globalnog trenda ograđivanja: za ljude gotovo nevidljiva, za divljač i dalje vrlo stvarna.