Demografski stručnjak prof. dr. sc. Ivan Čipin, pročelnik Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, poručuje da „čovječanstvu ne prijeti izumiranje”, ali upozorava na duboke neuravnoteženosti koje sve jasnije oblikuju globalnu politiku, gospodarstvo i sigurnost.
„Danas demografija ulazi među ključne globalne izazove. Velike regije poput Afrike bilježe eksplozivan rast, dok se razvijeni svijet bori s padom fertiliteta, starenjem i smanjenjem broja stanovnika”, kaže Čipin.
-
TFR ispod 2,1 u gotovo svim razvijenim zemljama • Ni pronatalitetne velesile poput Francuske i Švedske ne dosežu zamjensku razinu.
• Izrael je izuzetak (TFR oko 3), ali zbog specifičnih povijesnih i religijskih okolnosti taj se model ne može preslikati na sekularni Zapad. -
Imigracija nije dovoljna • Bez stvarnog poboljšanja uvjeta za obiteljski život imigracija ne može dugoročno stabilizirati populaciju.
• Alarmizam zbog niskog nataliteta, upozorava UN, često otvara vrata nacionalističkim i regresivnim politikama. -
Kina i Indija već ulaze u završnu fazu tranzicije • Kina bilježi negativni prirodni prirast i jedan od najnižih TFR-ova na svijetu.
• U većini indijskih saveznih država fertilitet je također ispod razine zamjene.
• Afrika ostaje demografski rastuća, ali visoka smrtnost djece, konflikti i institucionalna slabost čine taj potencijal krhkim. -
Promjena životnih prioriteta • Nesigurni poslovi, skupo stanovanje i nedostatak vrtića samo su dio priče.
• „Norme intenzivnog roditeljstva i odgađanje braka pretvaraju roditeljstvo u skup i iscrpljujući projekt”, objašnjava Čipin.
Hrvatski okvir: strategija na papiru, rezultati skromni
Hrvatska je 2022. dobila Strategiju demografske revitalizacije do 2033. i posebno ministarstvo. Ipak, niska stopa fertiliteta, negativan prirodni prirast i iseljavanje ostaju tvrdoglave brojke. Vidljivi su tek lokalni pomaci (vrtići, stambene potpore), dok sustavna evaluacija mjera izostaje.
„Glavni problemi su strukturni: skupi kvadrati, nedostatak mjesta u jaslicama, nesigurna radna mjesta i nepovjerenje u institucije. Jednokratne naknade mogu kratko podići broj rođenih, ali bez održivog učinka”, kaže Čipin.
Što dalje?
• Demografiju postaviti kao horizontalnu politiku, a ne kao izdvojeno ministarstvo.
• Poboljšati stanovanje, uvjete rada i usklađivanje posla i obitelji.
• Poticati povratnike i selektivnu imigraciju uz kvalitetnu integraciju.
• Ukloniti barijere ravnopravnoj raspodjeli skrbi u kućanstvu.
• Sustavno pratiti i prilagođavati mjere na temelju podataka iz istraživačkih platformi poput GGP-ja.
„Demografsku obnovu nećemo postići strahom ni nostalgijom, nego stvaranjem društva u kojem ljudi mogu slobodno i dostojanstveno izabrati život s djecom”, zaključuje Čipin.