Globalna energetska tržišta suočena su s novim poremećajima, ali situacija, prema riječima umirovljenog profesora Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta Igora Dekanića, za sada nije dramatična, a Hrvatska se nalazi u „relativno povoljnoj” poziciji.
Dekanić podsjeća da je u prvih deset dana nakon početka sukoba cijena nafte Brent skočila s oko 70 na približno 100 američkih dolara po barelu – rast veći od 50 %. Istodobno je prirodni plin poskupio s otprilike 35 na 55 eura po megavatsatu.
Ipak, današnje su brojke niže nego u vrhuncu energetske krize izazvane ruskim napadom na Ukrajinu 2022. Tada je Brent nadmašio 110 dolara, a plin na europskom tržištu probio granicu od 300 eura po MWh. Sada, nakon 10. ožujka, nafta se kreće oko 90 dolara, dok je plin pao ispod 50 eura po MWh.
Stručnjak upozorava da bi dugotrajan rat na Bliskom istoku te eventualni poremećaji isporuke nafte i ukapljenog prirodnog plina kroz Hormuški tjesnac mogli potaknuti novi val poskupljenja. Za sada, međutim, zaključuje da su skokovi cijena „umnjereniji nego što su bili 2022. godine”, a Hrvatska zahvaljujući diverzificiranim dobavnim pravcima još uvijek stoji bolje od mnogih ostalih europskih zemalja.