Novi rad brazilskih znanstvenika sugerira da gubitak bioraznolikosti i širenje ljudske aktivnosti potiču komarce da sve češće biraju upravo – ljude.
U dva rezervata Atlantske šume istraživači sa Saveznog sveučilišta u Rio de Janeiru i Instituta Oswaldo Cruz postavili su svjetlosne zamke te prikupili 52 vrste komaraca. Iz više od 1 700 jedinki izdvojili su ženke sa svježe probavljenom krvlju; u 24 uzorka bila je sačuvana DNA domaćina.
Rezultati su jasni: u čak 18 uzoraka otkrivena je ljudska DNA. Sljedeći najčešći obrok bile su ptice sa šest različitih vrsta, dok su vodozemci, glodavci i psi zabilježeni tek pojedinačno.
„Ovdje pokazujemo da vrste komaraca koje smo uhvatili u ostacima Atlantske šume imaju jasnu preferenciju za hranjenje ljudskom krvlju”, istaknuo je biolog Jeronimo Alencar.
Znanstvenici objašnjavaju da deforestacija i urbanizacija izravno smanjuju broj divljih životinja, ostavljajući komarcima manje izbora. „S manje dostupnih prirodnih opcija, komarci su prisiljeni tražiti nove izvore krvi. Na kraju se više hrane ljudima iz praktičnosti, budući da smo mi najrasprostranjeniji domaćin u tim područjima”, dodao je mikrobiolog Sergio Machado.
Autori naglašavaju da je potrebno preciznije praćenje: svjetlosne zamke lakše privlače gladne jedinke, dok se već nahranjeni insekti skrivaju i teže hvataju. Bolje razumijevanje njihovih prehrambenih navika moglo bi pomoći u oblikovanju učinkovitijih mjera protiv bolesti koje prenose komarci.
Puno izvješće objavljeno je u časopisu Frontiers in Ecology and Evolution.