Prvi put od ljeta 2021. potrošačke cijene u Rusiji na mjesečnoj su razini kliznule naniže. Prema službenim podacima Rosstata, kolovoz je donio deflaciju od 0,4 % u odnosu na srpanj – jedan od najsnažnijih kolovoških rezultata otkako se vodi statistika.
Glavni okidač bio je sezonski pad cijena voća i povrća, pojačan rekordnim urodom i državnim mjerama za suzbijanje takozvane „krize krumpira”. Samo u kolovozu krumpir je pojeftinio 30 %, repa i kupus 25 %, luk 22,3 %, a rajčice 21,3 %. Cijena jaja, koja je krajem prošle godine snažno rasla, pala je dodatnih 30 %.
Ipak, kada se izuzmu voće i povrće, prehrambeni proizvodi poskupjeli su 0,34 %, a neprehrambene robe 0,42 %. Sektor usluga zabilježio je pad od 0,62 %, ponajprije zbog jeftinijeg prijevoza, hotelskog smještaja i aranžmana za odmor.
Pad cijena ublažio je inflacijska očekivanja: anketirani analitičari sada prosječno vide godišnju stopu krajem 2025. na 6,4 %, dok je rusko Ministarstvo gospodarskog razvoja nedavno procijenilo 8,1 % za ovu godinu.
Banke su čekale agresivniji potez U takvom okruženju ruska središnja banka smanjila je prošlog petka ključnu kamatnu stopu za 100 baznih bodova, na 17 %. Tržišna očekivanja bila su usmjerena prema rezanju od 200 baznih bodova, pa je odluka iznenadila dio financijskog sektora. U priopćenju se navodi da se gospodarstvo „nastavlja vraćati na put uravnoteženog rasta”, ali da su „inflacijska očekivanja i dalje visoka”. Ovo je treće uzastopno smanjenje: stopa je u lipnju spuštena s 21 na 20 %, u srpnju na 18 %, a sada na 17 %.
Ekonomist Dmitrij Polevoj upozorava da „stvarni uvjeti u gospodarstvu i dalje pogoršavaju, a u tom okruženju nije jasno koliku težinu treba pridati poboljšanju [inflacijskih] očekivanja”.
Šef najveće državne banke Sberbank German Gref otišao je korak dalje: „Prema našim internim procjenama [u Sberbanku], stopa će do kraja godine iznositi oko 14 posto. Je li to dovoljno da se gospodarstvo počne oporavljati? Po našem mišljenju, nije... S obzirom na trenutačnu razinu inflacije, oporavak se može očekivati tek kada stopa bude na 12 posto ili niže.”
Analitičari upozoravaju da, unatoč kratkoročnom predahu od inflacije, rast BDP-a gubi zamah, a dio industrije – poput peradarstva – suočava se s padom profitabilnosti zbog naglog sloma veleprodajnih cijena hrane. Hoće li kombinacija slabije inflacije i postupnog popuštanja monetarne politike biti dostatna za povratak snažnijeg rasta, ostaje otvoreno pitanje za ekonomsko vodstvo Kremlja.