U splitskim i zagrebačkim brodograđevnim krugovima od prošloga tjedna kruži vijest da je Tomislav Debeljak, vlasnik Brodogradilišta specijalnih objekata (nekadašnjeg „Brodosplita”), jednostrano raskinuo ugovor s Ministarstvom obrane o gradnji obalnih ophodnih brodova za Obalnu stražu Hrvatske ratne mornarice.
Ministarstvo obrane zasad se nije očitovalo iako su upućeni zahtjevi za komentarom. Time su ponovno oživjele višegodišnje napetosti oko projekta započetog još krajem 2014., kada je potpisan ugovor težak 57 milijuna eura za pet brodova – prototip plus četiri serijska. Svi su trebali biti predani floti do 2018., no danas, na pragu 2025., isporučena su tek dva plovila: prototip „Omiš” i prvi serijski brod „Umag”, predan u siječnju ove godine.
Brodska serija zapela je na preostala tri trupa – „Skradinu”, „Opatiji” i „Karlobagu” – koji su u različitim stupnjevima dovršenosti i trenutačno čekaju završno opremanje, ispitivanja i bojevna gađanja. Brodogradilište poručuje da se radovi mogu nastaviti tek kada se postigne dogovor o „povećanim troškovima nastalim tijekom gradnje”.
Problem cijene Prema neslužbenim informacijama, škver traži približno 20 milijuna eura više od iznosa koji bi MORH bio spreman platiti. Debeljak je više puta isticao da su ugovoreni iznosi iz 2014. odavno pojeli inflacija i rast cijena materijala. Na brodogradilišnim internetskim stranicama navodi se primjer broda „Umag”: za njega je država platila 13 milijuna eura s PDV-om, dok bi, kako tvrde, tržišna vrijednost istog broda danas iznosila 28,5 milijuna eura, a stvarni trošak gradnje 23,4 milijuna eura.
Ministar obrane Ivan Anušić prošle je godine s Debeljakom dogovorio dovršetak „Umaga” po starim cijenama i najavio naknadne pregovore za ostala tri plovila. Čini se da je upravo na tom koraku nastao novi zastoj.
Komu pripadaju brodovi? Situaciju dodatno komplicira činjenica da su nedovršeni ophodni brodovi upisani kao vlasništvo Brodogradilišta specijalnih objekata, a ne države. U slučaju sudskog ili arbitražnog spora to bi moglo otežati brzo rješavanje odnosa. U brodograđevnoj praksi slični se prijepori obično prepuštaju arbitraži, no detalji ugovora, prema tvrdnjama poznavatelja, mogli bi biti povjerljivi.
Šutnja dviju strana potiče nagađanja, ali pritisak javnosti i interes oružanih snaga za nova plovila vjerojatno će ubrzati objavu službenih stajališta. Dok ministarstvo i škver ne izađu s konkretnim informacijama, tri poluzavršena patrolaša nastavljaju skupljati prašinu u halama divuljskog škvera.
