ZAGREB – Hrvatska paneuropska unija i Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u BiH u četvrtak, 27. studenoga, u 18 sati organiziraju tribinu „Dayton – 30 godina poslije” u svojim prostorijama u Jurišićevoj 1a. Okruglim stolom obilježava se trideseta obljetnica Daytonskog mirovnog sporazuma te raspravlja o njegovim dosezima i ograničenjima za Bosnu i Hercegovinu i širu regiju.
Među govornicima bit će i veleposlanik Republike Hrvatske u Albaniji, prof. dr. sc. Zlatko Kramarić, koji u autorskom tekstu ističe da je Dayton „dokument koji je 1995. zaustavio krvavi rat, ali nije stvorio funkcionalnu državu”. Po njemu sporazum i dalje „zamrzava sukob” jer se u BiH „više brani prošlost nego gradi budućnost”.
Komplicirana državna slagalica Dayton je potvrdio postojanje dva entiteta i tročlanog Predsjedništva, stvarajući, kako kaže Kramarić, „kompromis koji je svima dao dovoljno da prežive, ali nikome dovoljno da žive”. Danas taj ustroj različito tumače tri konstitutivna naroda: za Srbe je jamstvo Republike Srpske, za Bošnjake privremeni okvir na putu prema građanskoj državi, a za Hrvate mehanizam kojim se traži jednakopravnost i političko predstavljanje.
Simbol paralize Tročlano Predsjedništvo, zamišljeno kao izraz zajedništva, često se pretvara u scenu blokade. Kramarić podsjeća na nedavni skup Brdo-Brijuni u Draču, gdje se trojica članova nisu mogla dogovoriti čak ni o redoslijedu obraćanja – „tri naroda, tri zastave, tri protokola – i nijedna zajednička ideja”.
Građanski model ili prikriveni unitarizam U bošnjačkom intelektualnom krugu sve glasnije se zagovara prijelaz na građanski koncept. No politologinja Mirjana Kasapović upozorava da „građanska država, u uvjetima etničke fragmentacije i nepovjerenja, ne znači automatski demokratizaciju, nego može postati novi oblik dominacije većine”. Ona podsjeća da je BiH „država triju naroda, a ne triju manjina” te da reforme moraju uzeti u obzir povijesne traume i konstitutivnost naroda.
Srpska pozicija: Dayton kao „sveto pismo” S druge strane, srpski politički krug Dayton doživljava kao konačnu potvrdu državotvornog statusa Republike Srpske. Svako diranje u daytonsku arhitekturu tretira se kao revizija povijesti i poništavanje ratnih rezultata, pa RS u praksi funkcionira kao „država u državi”.
Međunarodna dimenzija Analitičar Max Primorac smatra da su međunarodni diplomati, preuzimanjem suverenih ovlasti, postali glavna prepreka održivoj demokraciji u BiH. Predlaže transformaciju postojeće strukture u „tri ravnopravne federalne jedinice” čime bi se, po njemu, „uklonili napadni slojevi birokracije” i otvorio put prema prosperitetu.
Moralna cijena mira Kramarić podsjeća da je Dayton legalizirao rezultate rata: „Republika Srpska postala je činjenica nastala na masovnim zločinima i etničkom čišćenju.” Primjeri poput Prijedora, logora i sela Briševo ostaju bolne točke bez katarze i presuda.
Gdje je izlaz? Reforma Daytona moguća je samo uz suglasnost svih strana – scenarij koji danas djeluje nedostižno. Međunarodna zajednica je umorna, lokalne elite uživaju pogodnosti statusa quo, a građani su iscrpljeni. Stoga se BiH kreće u začaranom krugu „trajnog privremenog stanja”.
Govornici na zagrebačkoj tribini pokušat će ponuditi odgovor na pitanje može li se pronaći „okvir iznad Daytona” koji bi spojio postupnu demokratizaciju s priznanjem realnosti da je BiH država triju političkih naroda. Kako zaključuje Kramarić, mir koji traje bez pravednosti i povjerenja „nije pravi mir” – a Dayton, iako je okončao rat, ne smije postati novi simbol beskrajnog političkog mirovanja.