Danska, koja trenutačno predsjeda Vijećem EU-a, ovoga će tjedna pokušati probiti višegodišnji zastoj oko reforme pravila za oporezivanje energije. Prema radnom prijedlogu što će se na stolu naći 14. listopada, početak primjene novih stopa pomaknuo bi se za dvije godine – s 2028. na 2030. – ali bi hrana- i krmno-usjevna biogoriva ostala u istoj, najopterećenijoj poreznoj kategoriji zajedno s fosilnim gorivima.
Reforma je još 2021. predstavljena kao dio Europskog zelenog plana, no nijedna verzija dosad nije dobila jednoglasnu potporu potrebnu za porezne odluke. Države se ponajviše spore oko izuzeća za vlastite, osjetljive industrije.
Ključne točke prijedloga • Goriva bi se svrstala u tri razreda, od najvećih do najmanjih onečišćivača. Biogoriva i bioplin proizvedeni iz usjeva našli bi se u prvom razredu. • Predviđena je dvogodišnja odgoda ulaska reforme na snagu (2030. umjesto 2028.). • Napredna biogoriva iz otpada i šumske biomase dobila bi povoljniji porezni tretman.
Debata o CO2, hrani i zemljištu Usjevna biogoriva čine tek 5,1 % goriva u prometu u EU-u, no poljoprivredni sektor ih tvrdo brani kao dodatni izvor prihoda za proizvođače. Zelena udruga Transport & Environment (T&E) suprotstavlja se toj logici: u izvješću objavljenom 9. listopada navodi da ta goriva emitiraju „16 % više CO2” od fosilnih te da bi za pokrivanje očekivane potražnje do 2030. trebalo obraditi površinu „veličine Francuske”. Upozoravaju i da petina ukupnog biljnog ulja uopće ne završi u prehrambenoj industriji.
Poljoprivredni analitičar Luc Vernet iz think tanka Farm Europe odbacuje tvrdnju o konkurenciji između goriva i hrane. „Tržište hrane ne apsorbira svu proizvodnju”, objašnjava te navodi da se, primjerice, uljana repica koristi za stočnu hranu, jestivo ulje, ali i oleokemiju i biogoriva. Cjelovito iskorištavanje sjemena, kaže, ključ je i za energetsku tranziciju i za zaradu poljoprivrednika.
Napredna biogoriva – potencijal i zamke Prema važećim pravilima, goriva iz poljoprivrednog i šumskog otpada računaju se dvostruko u ispunjavanju ciljeva obnovljivih izvora, što stvara snažnu tržišnu potporu. No T&E u ranijoj analizi upozorava da spaljivanje biomase može povećati emisije i pritisak na šume, dok ograničene količine otpada otvaraju prostor za prijevare.
Posljednjih godina zabilježeni su slučajevi u kojima su kineske kompanije usjevna biogoriva lažno prikazivale kao napredna i jeftino ih prodavala u EU-u. Vernet smatra da bi novi porezni poticaji mogli dodatno potaknuti takvu praksu jer „kontrole i certifikacija nisu dovoljno robusni”, a prijevare se mjere „u milijunima tona”.
Hoće li kompromis koji nudi Danska biti dovoljan da 27 država postigne jednoglasje, ostaje neizvjesno, no rasprava o pravom klimatskom i poljoprivrednom učinku biogoriva nikad nije bila glasnija.