Dok 1. srpnja preuzima rotirajuće kormilo Vijeća Europske unije, Danska je odmah stavila poljoprivredu i hranu u središte svojih šestomjesečnih ambicija – i to pod četiri ključa: pojednostavljenje, održivost, inovacije i konkurentnost.
Pragmatičan kopenhaški pristup stiže u vrijeme oštrih podjela oko klimatske politike. Novi saziv Europskog parlamenta, u kojem krajnja desnica vodi rad na cilju smanjenja emisija za 90 % do 2040., mogao bi usporiti dogovor. Istodobno počinju i prve rasprave o višegodišnjem proračunu 2028.–2034., pa se otvara i pitanje budućeg financiranja gotovo 400 milijardi eura vrijedne Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).
„Zelena, jednostavna i tržišno orijentirana“ ZPP
Danski program najavljuje završetak pregovora o paketu za administrativno rasterećenje farmera, ribara i prehrambene industrije. Pritom službeni Kopenhagen inzistira da se rezanje birokracije ne smije pretvoriti u rezanje klimatskih ambicija; Danska je već prva u EU uvela ugljični porez u poljoprivredi.
U oči 2027. i nove reforme ZPP-a najavljeni su naglasci na:
• ruralnom razvoju i generacijskoj obnovi; • ekološkoj proizvodnji; • dobrobiti životinja i prilagodbi klimatskim propisima.
Europska komisija 16. srpnja predstavlja prijedlog ZPP-a nakon 2027. Neslužbene brojke govore o mogućem rezanju od 15–25 %, no danski ministar hrane, poljoprivrede i ribarstva Jacob Jensen poručuje: „Nije me toliko briga za iznos; važniji mi je sadržaj… Moramo učiniti više i to brzo.“
Genomika, biotehnologija i jači položaj farmera
Presjedništvo planira pogurati pregovore o novim genetskim tehnikama u oplemenjivanju bilja te o šumskom i sjemenskom reproduktivnom materijalu kako bi proizvodnja hrane bila otpornija i održivija. U fokusu je i nadolazeći EU Biotech Act, koji bi trebao donijeti više fleksibilnosti i manje birokracije za bioekonomiju.
Kako bi poljoprivrednici dobili veći dio kolača, Danska želi zaključiti pregovore o nepoštenim trgovačkim praksama te izmijeniti Uredbu o zajedničkom uređenju tržišta.
Modernizacija pravila o dobrobiti životinja, posebno tijekom prijevoza i kada je riječ o kućnim ljubimcima, čeka burnu raspravu.
Biljne bjelančevine u prvom planu
Program vidi europski akcijski plan za biljne proizvode i strategiju proteina kao ključ za održive prehrambene sustave i manje ovisnosti o uvozu stočne hrane. U rujnu će u Danskoj biti održana konferencija o biljnoj prehrani, a u listopadu „Plant Food Inspiration Summit“.
Jensen želi da Bruxelles preuzme model kojim je Kopenhagen građane potaknuo da manje jedu meso, a više mahunarki. Nazive biljnih proizvoda zasad prepušta državama, no raspravu o prehrani – neće izbjegavati.
Sveukupno, dansko predsjedništvo igra na kartu nordijske učinkovitosti: manje papira, više inovacija, ali bez napuštanja cilja klimatske neutralnosti.