Danska vlada najavila je kupnju sustava protuzračne i proturaketne obrane vrijednih 7,7 milijardi eura, što je – kako ističe ministar obrane Troels Lund Poulsen – „najveće ulaganje u obranu u danskoj povijesti”.
Prema priopćenju, Kopenhagen će nabaviti ukupno osam sustava. Za dugodometnu zaštitu odabrani su francusko-talijanski SAMP/T, dok se za srednji domet razmatra nekoliko europskih rješenja: norveški NASAMS (Kongsberg i Raytheon), njemački IRIS-T te francuski VL MICA. Prvi sustav trebao bi postati operativan već ove godine, a ostali će se uvoditi postupno.
Motiv za ubrzano jačanje obrane je, među ostalim, nedavni ruski raketni napad na Ukrajinu tijekom kojega su „neprijateljski objekti” nakratko ušli u poljski zračni prostor, što je natjeralo Varšavu da aktivira čl. 4 Sjevernoatlantskog ugovora. „Iskustvo iz Ukrajine pokazuje da je kopnena protuzračna obrana ključna za zaštitu civilnog stanovništva od ruskih zračnih napada”, poručio je Lund Poulsen.
Danska već sada izdvaja 2,37 % BDP-a za obranu, čime se svrstava među najizdašnije članice NATO-a, no rat u Ukrajini i ambicija saveznika da do 2035. dosegnu 3,5 % BDP-a potaknuli su dodatno ulaganje.
Politička potpora transverzalna je: od Radikalne ljevice do nacionalističke Danske narodnjačke stranke. Zastupnica desnih Demokrata Lise Bech ocijenila je da je Danska „predugo bila bez adekvatne protuzračne zaštite” te naglasila kako je važno „što prije ispuniti očekivanja NATO-a i osigurati obranu od stranih sila”.