U rijetko viđenom priznanju povijesne nepravde, danska premijerka Mette Frederiksen uputila je službenu ispriku Grenlandkama koje su bez znanja ili pristanka dobile intrauterine uloške kako bi se ograničio porast stanovništva otočja.
„Žao mi je djevojkama i ženama koje su bile izložene sustavnoj diskriminaciji. Zato što su Grenlandke. Zbog fizičke i psihičke boli koju su pretrpjele”, rekla je Frederiksen, ocijenivši praksu „sistemskom diskriminacijom” u sklopu tadašnjeg danskog zdravstvenog sustava.
Prema dosadašnjim nalazima, oko 4 500 djevojčica i žena između 1966. i 1970. dobilo je spiralu, neke već u 12. godini. Grenlandski bivši premijer Múte B. Egede to je ranije nazvao „genocidom”.
Isprika dolazi uoči rujanskog objavljivanja opsežnog izvješća o skandalu, dok 143 žene već godinu dana sudski potražuju 43 milijuna danskih kruna od države Danske tvrdeći da su im spirale ugrađene protivno volji i ljudskim pravima.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen pridružio se isprici za razdoblje nakon 1992., kada je otočje preuzelo vlastiti zdravstveni sustav, najavivši skoro objavljivanje modela odštete: „Radimo na programu naknada od siječnja, detalje ćemo uskoro predstaviti.”
Ministrica pravosuđa i rodne ravnopravnosti Grenlanda Naaja H. Nathanielsen poručila je da je isprika „neizbježan korak prema ozdravljenju” te dodala kako očekuje financijsku kompenzaciju za žrtve. Sličnog je stava i zastupnica u danskom parlamentu Aaja Chemnitz: „Isprika je ključna za obnovljeni odnos Grenlanda i Danske.”
Jedna od tužiteljica, Bula Larsen (66), kazala je da joj isprika donosi „mir nakon mračnog poglavlja”. Larsen je imala 14 godina kada su je, bez objašnjenja, poslali u bolnicu gdje joj je liječnik nasilno ugradio spiralu; kasnije je otkrila da je zahvat ostavio trajne posljedice na plodnost.
Frederiksen je priznala da potpuna slika još nije jasna, ali da „službeni podaci teško mogu umanjiti svjedočenja tolikih žena”. Vlade Danske i Grenlanda nakon dovršetka istrage planiraju zajednički raditi na „učenju i saniranju posljedica mračnih poglavlja zajedničke prošlosti”, uključujući moguće financijske odštete.
Uz naglasak na druge „tamne epizode kolonijalne prošlosti” i diskriminaciju prema Grenlandkama, Frederiksen je zaključila: „Ne možemo promijeniti ono što se dogodilo, ali moramo to priznati i naučiti lekciju.”