Tradicionalni pomoćnik svetog Nikole, godinama kritiziran zbog crnog lica, perike i karikaturalnih crta, nestaje s nizozemskih ulica brže nego ikada prije.
Aktivisti tvrde da je njihova petnaestogodišnja kampanja polučila rezultat: sve je manje povorki u kojima se sudionici maskiraju u Crnog Petra, a ovog prosinca nije održan nijedan prosvjed protiv te prakse. „U ovo doba godine viđali smo stotine Crnih Petara, stotine bijelaca s licima obojenim u crno“, prisjetio se suosnivač inicijative Izbacite Crnog Petra Jerry Afriyie. „Danas je drugačije. Mnoga djeca druge boje kože osjećaju se sigurnije, a čak me i ona najmlađa ispravljaju. Kada kažem Crni Petar, oni kažu Petar.“
Crni Petar ušao je u folklor sredinom 19. stoljeća kroz ilustriranu knjigu „Sveti Nikola i njegov sluga“, gdje je prikazan u odjeći sjevernoafričkih slugu. Za Afriyieja to je „u suštini crni sluga… u službi bijeloga gospodara“ i zato, tvrdi, „to 2025. više nije relevantno“.
Ujedinjeni narodi još su 2015. upozorili da taj lik odražava negativne stereotipe povezane s ropstvom, ali se otpor slomio tek nakon vala prosvjeda za rasnu jednakost 2020. Tadašnji premijer Mark Rutte prvi je put izrazio uvjerenje da će tradicija izblijedjeti.
Škole, javna televizija i službene svečanosti već su zamijenile potpuno crno lice tzv. „šarenim“ ili „čadnim“ varijantama. Na ulicama se stoga može vidjeti modernizirani Petar, poput one kakvim se predstavila učiteljica Gipsy Peters, lice prekriveno čađom i šljokicama, a na glavi ljubičasta perika: „Dobro je održavati tradicije živima, ali ih možemo malo prilagoditi.“
Ipak, tradicija nije nestala. Prema lanjskoj anketi Ipsosa, 38 % Nizozemaca i dalje želi zadržati klasičnog Crnog Petra, iako je to pad s 65 % u 2016. godine. Poklonik mu je i vođa krajnje desnice Geert Wilders, a dio građana uporno ga brani. „Nije riječ o rasizmu. Radi se o tome da se djeca zabave“, kaže Jaimy Sanders, 30-godišnja zaposlenica vodoinstalaterske tvrtke iz Haaga.
Rasprava oko Crnog Petra odvija se paralelno s nacionalnim suočavanjem s kolonijalnom prošlošću. Država se službeno ispričala zbog ropstva i svake godine 1. srpnja obilježava se ukidanje robovlasništva. Afriyie, međutim, upozorava da posao nije gotov: „Ova je zemlja napravila veliki korak naprijed u borbi protiv rasizma… Dobro je držati zemlju odgovornom za borbu koju još treba voditi, umjesto da taj teret padne na leđa pojedinaca.“
