Cuba se od ponedjeljka navečer nalazi u potpunom mraku nakon što je državni operator elektroenergetskog sustava potvrdio potpuni kolaps nacionalne mreže. Riječ je o najvećem prekidu opskrbe energijom posljednjih godina i prvom koji je pogodio čitav otok otkako su Sjedinjene Države gotovo u potpunosti obustavile isporuke nafte Havani.
Inženjeri i tehničke ekipe žurno rade na ponovnom pokretanju proizvodnih pogona i prijenosnih vodova, no nije objavljeno kada bi se struja mogla vratiti stanovništvu. Nacionalni nestanci struje na Kubi posljednjih su godina postali gotovo redovita pojava; službena Havana uporno ih pripisuje američkim ekonomskim sankcijama, dok kritičari naglašavaju desetljećima zanemarivana ulaganja u zastarjele termoelektrane.
Oslonjenost otoka na uvoznu naftu dodatno otežava situaciju. Zbog praktične blokade isporuka goriva, povremeni prekidi opskrbe pretvorili su se u tešku energetsku krizu koja, prema navodima vlasti, pogađa i medicinske zalihe te turizam. Na crnom tržištu litra goriva doseže astronomske cijene, a pun spremnik automobila može stajati i do 300 američkih dolara.
Predsjednik Miguel Díaz-Canel prošloga je petka priznao kako „u posljednja tri mjeseca na otok nije isporučena nikakva nafta”. Dodao je i da su kubanski dužnosnici u tijeku razgovora s Washingtonom kako bi, kako je rekao, „identificirali bilateralne probleme kojima je potrebno rješenje”.
Dok stanovnici Havane i ostatka zemlje čekaju ponovni dolazak svjetla, sve su glasniji zahtjevi za dugoročnom obnovom zastarjelog elektroenergetskog sustava i pronalaženjem stabilnih izvora goriva, jer svaka nova havarija dodatno potkopava ionako krhko kubansko gospodarstvo.