Kanada se priprema za povijesni posjet kralja Charlesa III, koji će prvi put nakon 1977. otvoriti kanadski parlament govorom s prijestolja. Ovaj čin dolazi u trenutku pojačanih tenzija sa strane američkog predsjednika Donalda Trumpa, čija je retorika prema Kanadi sve oštrija, a u igri su čak i nove carine te provokativne najave o aneksiji susjedne zemlje.
Charles, koji je osim Ujedinjenog Kraljevstva i kanadski kralj, koristi svu moć simbolike kako bi podržao kanadski suverenitet. Novi premijer Mark Carney jasno ističe da ova kraljevska posjeta šalje „poruku suverenosti“, a bliske veze između kanadske vlade i kraljevske obitelji dodatno su istaknute činjenicom da Carneyjev brat radi u Kensingtonskoj palači.
Posjet je pažljivo isplaniran — tim kralja Charlesa okuplja brojne bivše diplomate, uključujući i bivšeg veleposlanika u Maroku, Clivea Aldertona. Od kada je Trump započeo s otvorenim pritiscima na Kanadu u prosincu, ulogu britanskog monarha kao kanadskog šefa države intenzivno se naglašava: od Charlesove objave podrške na Dan kanadske zastave, preko nošenja crvene kravate u društvu Carneyja, pa do javnih istupa u kojima se titulira kao „kralj Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade“.
Diplomatsko manevriranje Prilikom ovog posjeta, Charles mora pažljivo balansirati: dok Carney stoji odlučno protiv Trumpa, britanski premijer Keir Starmer pokušava zbližiti London i Washington nudeći Trumpu čak i drugi državni posjet u ime kralja, što u Kanadi izaziva nezadovoljstvo. Ipak, britanski diplomati ne vide sukob u podršci Kanadi — smatraju kako je Carneyjev posjet Bijeloj kući bio „prilično pozitivan“, pogotovo uzimajući u obzir napetosti koje su vladale u vrijeme Justina Trudeaua.
Ceremonija s dozom kontroverze Po dolasku u Ottawu, kraljica Camilla dobit će buket crvenih i bijelih ruža, dok će kraljevski par dočekati počasni vod Kanadskih oklopnih dragona i vojni orkestar. Camilla će prisegnuti kao članica Tajnog savjeta, čime stječe pravo savjetovati kralja u njegovoj kanadskoj ulozi. Charles će se okušati i u hokeju na ulici, a kraljevska povorka proći će kroz centar Ottawe, uz svečani doček i završni vojni salut sa zračnom akrobacijom kanadskog ratnog zrakoplovstva.
No, sjaj i pompa izazivaju i nezadovoljstvo: republikanci smatraju da ovakvo naglašavanje uloge monarhije može ponovno otvoriti pitanja o potrebi da Kanada ima udaljenog kralja za šefa države. Vođa separatističkog Bloca Québécoisa, Yves-François Blanchet, bojkotirat će kraljevski govor, a republikanske organizacije koriste priliku za jačanje svoje kampanje. Unatoč tome, većina Kanađana prema monarhiji ima ravnodušan, gotovo pragmatičan odnos — za razliku od Australije, pokret za republikom u Kanadi nema snažan zamah.
Analitičari smatraju da je pojava Trumpa na američkoj političkoj sceni dosta izmijenila kanadsku percepciju vlastite pozicije u svijetu. Veze s Europom i britanskom krunom sada se doživljavaju važnijima, a „dostojanstven i suzdržan šef države koji poštuje kanadsku baštinu“ dobiva na cijeni.
