Sutra se navršava punih 40 godina od jedne od najvećih tehnoloških katastrofa u suvremenoj povijesti – eksplozije reaktora broj četiri u nuklearnoj elektrani Černobil na sjeveru Ukrajine.
U 1.23 sata 26. travnja 1986. reaktor se, tijekom sigurnosnog ispitivanja, oteo kontroli. Eksplozija je razorila zgradu i u zrak podigla stup radioaktivnog dima, dok je nuklearno gorivo gorjelo više od deset dana.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) kasnije je zaključila kako je temeljni uzrok nesreće kombinacija „ozbiljnih nedostataka u dizajnu reaktora i sustava za zaustavljanje” te „kršenja” propisanih postupaka.
Černobil je ubrzo postao grad duhova. Nekada popularna ruta za ekstremni turizam danas je, četiri desetljeća kasnije, potpuno opustjela – nema više ni rijetkih izletnika koji su tražili pogled na sablasno prazne ulice i napuštenu školu u Pripjatu.
Katastrofa je ostavila dubok trag ne samo na Ukrajinu nego i na globalnu energetsku politiku, sigurnosne standarde te javnu percepciju nuklearne energije. No, četrdeseta godišnjica prolazi u tišini: bez svečanih obilježavanja i, kako svjedoče lokalni vodiči, bez posjetitelja.