Najava mogućeg uvođenja dodatnih američkih carina na europske proizvode, koju je američki predsjednik Donald Trump povezao s političkim pritiskom oko Grenlanda, otvara novu frontu trgovinskog sukoba između Washingtona i Bruxellesa.
Prema dostupnim procjenama, Europska unija bi po načelu proporcionalnosti mogla odgovoriti protumjerama u vidu carina od približno 10 %. Pogođeni bi bili nišni proizvodi poput motocikala, ali i daleko širi industrijski sektori, što bi osjetno povećalo troškove europskih izvoznika na američkom tržištu.
S druge strane Atlantika, američko gospodarstvo zasad osjeća manje posljedice trgovinskih napetosti nego što se isprva strahovalo. Projekcije rasta BDP-a revidirane su naviše zahvaljujući ubrzanom ulaganju u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju, a negativan doprinos postojećih tarifa pokazao se slabijim od ranijih predviđanja.
Njemačka u fokusu Za Njemačku, čije je gospodarstvo snažno oslonjeno na izvoz, novi bi carinski udar predstavljao ozbiljan rizik. Analitičari Commerzbanke izračunali su da bi dodatne trgovinske prepreke mogle usporiti rast najvećeg europskog gospodarstva u iduće dvije godine za 0,3 do čak 1 postotni bod BDP-a. U vrijeme kada Berlin ionako bilježi anemičan oporavak, svaki dodatni šok na strani potražnje ili troškova mogao bi gurnuti industriju u novu recesijsku epizodu.
Politički pritisak raste I dok se Bruxelles priprema za potencijalni udar, europske tvrtke ubrzano traže alternativna tržišta i optimiziraju lanac opskrbe. Istodobno, diplomati upozoravaju da bi eskalacija carinskog sukoba oslabila transatlantski savez u osjetljivom geopolitičkom trenutku, posebno zbog energetske ovisnosti Europe i sve snažnije kineske prisutnosti na svjetskim tržištima.
Hoće li Washington i Bruxelles ipak pronaći kompromis ili će se rasplamsati nova runda carinskog rata, ponajviše će osjetiti njemački izvoznici, a posredno i cijelo europsko gospodarstvo.
