Dok svjetske filmske zvijezde poput Angeline Jolie, Toma Cruisea i Seana Penna blistaju na crvenom tepihu u Cannesu, u kuloarima grada glavna tema nije samo film – već i američki predsjednik Donald Trump. Njegova prijetnja uvođenjem carina na „strane” filmove unijela je napetost među europske producente, distributere i političare okupljene na najpoznatijem filmskom festivalu.
Trumpova administracija ne samo da prijeti carinama, već i nastoji ukinuti pravila EU koja zahtijevaju od streaming platformi – često američkih – ulaganje u europske produkcije. Ove dvije potencijalne prijetnje lebde nad europskim filmskim sektorom poput mača Damoklovog, a industrija očekuje čvrst odgovor Bruxellesa.
„Atmosfera je puno političkija, čak i geopolitička nego prije”, kaže francuski redatelj Pierre Jolivet, koji smatra da su SAD sada „neprijatelj, politički i kulturno”. Ovakav stav odražava i prošlost festivala, koji je 1939. nastao kao protunacistička inicijativa, a kroz povijest je bio poprište umjetničkog otpora politici.
I dok su mnogi u industriji skeptični oko provedivosti i legalnosti najavljenih carina, upozoravaju kako već sada osjećaju posljedice. Jedan francuski producent otkriva kako je američki distributer obustavio pregovore o filmu izvan SAD-a dok ne bude jasnije što će Trump dalje poduzeti. Indijska producentica Sunitha Ram zabrinuta je da bi takve carine mogle uskratiti američkim gledateljima filmove koji su važni imigrantima.
Trumpov cilj navodno je obeshrabriti snimanje filmova izvan SAD-a, iako mnogi hollywoodski studiji smatraju da bi porezne olakšice bile učinkovitije za zadržavanje produkcija u zemlji. S druge strane, Francuska ne skriva da želi privući američke i druge strane produkcije, pa je predsjednik Emmanuel Macron najavio čak 20 milijardi eura novih ulaganja kroz program „Choose France”.
Ipak, industriju još više brine mogućnost da EU, pod pritiskom Washingtona, oslabi direktivu o audiovizualnim medijima (AVSMD), koja omogućuje državama poput Francuske da traže od Netflixa, Amazona i Disneyja minimalne kvote domaćeg sadržaja. Ta je direktiva na rasporedu za reviziju iduće godine, a predstavnici europskih producenata strahuju da bi mogla postati predmetom trgovinskih pregovora s SAD-om.
EU povjerenik za kulturu Glenn Micallef poručuje: „Kulturu, po mom mišljenju, ne treba uključivati u trgovinske pregovore ili sporove.” Slično izričit je i potpredsjednik Komisije Stéphane Sejourné: „U trenutku kada neki u SAD-u pokušavaju nametnuti jedinstvenu kulturu carinama na europski film, mi branimo obvezu europskog sadržaja na svim platformama. To je nenadmašivo.”
Kako će završiti aktualni okršaj filmske industrije s američkom administracijom, još je neizvjesno, ali jedno je jasno: Cannes ove godine nije samo pozornica za film, već i za borbu za budućnost europske kulture.
