Hrvatska ponovno bilježi slab rezultat u Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2025. godinu, dokumentu koji Europska komisija uvrštava u svoje godišnje Izvješće o vladavini prava. Među ključnim problemima koje Komisija ističe nalazi se percepcija neovisnosti sudstva, gdje je hrvatski rezultat ispod prosjeka Unije.
Izv. prof. dr. sc. Zoran Burić s Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu upozorava da brojke valja čitati s oprezom, ali i da ponovljeni negativni trendovi nisu slučajnost. „"Obezglavljeno" pravosuđe u ovom kontekstu izgleda kao nevažno pravosuđe i samo potvrđuje tezu o nespremnosti vrha političke vlasti da pravosuđe stavi ispred svojih političkih kaprica”, kaže Burić.
Prema ocjenama Komisije, ključni izazovi ostaju:
• dugotrajni sudski postupci, • slaba percepcija nepristranosti sudskih odluka, • nedostatna transparentnost pri imenovanju sudaca.
Burić smatra da se bez jasnog plana i čvrste podrške izvršne vlasti reforme neće dogoditi: „I dalje ne postoji ozbiljna politička volja da se pravosuđe reformira.” Po njegovu mišljenju, nedostatak strateškog kadroviranja – prije svega popuna čelnih mjesta Vrhovnog suda i državnog odvjetništva – ostavlja sustav „obezglavljenim” i ranjivim na političke pritiske.
Europska komisija i ove je godine ponovila preporuke za jačanje mehanizama imenovanja sudaca, digitalizaciju sudova te smanjenje zaostataka. Hrvatska je nominalno prihvatila smjernice, ali pomaci su, upozorava Burić, sporadični i nedovoljni da bi popravili percepciju građana.
Sugovornik zaključuje da će se istinski napredak mjeriti po spremnosti politike da omogući stabilno i transparentno vodstvo pravosuđa: „Bez toga će svaka reforma ostati tek dobro intonirana PowerPoint prezentacija.”