Bugarska je dovršila potpunu primjenu europskog sustava verifikacije lijekova, korak koji bi trebao zaustaviti višestruke naplate i krijumčarenje farmaceutskih proizvoda te smanjiti gubitke državnog Zavoda za zdravstveno osiguranje (NHIF).
Sustav, koji je na razini EU-a obvezan od 2019., sada obuhvaća sve sudionike bugarskog tržišta – od proizvođača i veletrgovaca do paralelnih distributera i ljekarni. Ministarstvo zdravstva poručilo je da je 2025. i informacijski sustav NHIF-a nadograđen modulom koji u realnom vremenu prati serijske kodove lijekova izdavanih u izvanbolničkoj skrbi.
Prije potpunog uvođenja otprilike je samo polovica pakiranja bila ispravno „odjavljena” u lancu opskrbe, što je otvaralo prostor da se isti lijek proda i naplati dvaput, pa čak i triput. Farmaceutske udruge tvrde da je time državna blagajna godišnje gubila milijune eura.
Dimitar Marinov iz Bugarske farmaceutske komore naveo je primjer ljekarne u Sofiji kojoj je promet, nakon uvođenja nadzora, pao deseterostruko. Otkriveni su i pojedinačni slučajevi ilegalne internetske prodaje lijekova vrijednih desetke tisuća eura, koje je komora prijavila policiji.
Deyan Denev, izvršni direktor udruženja inovativnih proizvođača ARPharM, prisjetio se afere u kojoj je isti lijek evidentiran u različitim ljekarnama i dvaput refundiran NHIF-u. Administrativna provjera pokazala je da su jedna ljekarna i jedan veletrgovac lažnim transakcijama vrijednim 2 milijuna eura prikazali promet od 4 milijuna – bez stvarnog izvora za razliku.
U samo dva tjedna od potpune primjene sustava NHIF je odbio isplatiti 150 000 eura zbog nepravilnosti. Sličnih je deset slučajeva prijavljeno i u drugim državama EU-a, gdje su se u prodaji našli lijekovi koji su u Bugarskoj već morali biti označeni kao korišteni.
NHIF svaki mjesec izdaje lijekove za oko 1,6 milijuna stanovnika, a godišnje refundira gotovo 1,5 milijardi eura. „Ne možemo reći da je većina refundiranih lijekova bila sporna. Riječ je o izoliranim incidentima, ali dovoljno ozbiljnima da ih spriječimo preventivnim sustavom”, kazao je Denev.
U toj je pozadini Bugarska pokrenula raspravu o kriminalizaciji nezakonite trgovine lijekovima, koja se dosad kažnjavala pretežito novčanim i upravnim sankcijama.
„Nelegalna trgovina i krijumčarenje lijekova moraju se tretirati kao kazneno djelo. To uključuje i potpuno nezakonitu internetsku prodaju recepturnih preparata”, poručila je Boryana Marinkova iz Udruge za razvoj paralelne trgovine lijekovima, naglasivši da najviše stradaju pacijenti s niskom zdravstvenom pismenošću.
Prema njezinim riječima, Ministarstvo zdravstva i druge institucije već rade na zakonskim izmjenama kojima bi se za takve prijevare uvele zatvorske kazne. „To bi imalo snažan odvraćajući učinak i korist za cijelo društvo”, zaključila je Marinkova.