Europska komisija izrekla je 5. rujna najnoviju, dosad najveću antimonopolsku kaznu Googleu: 2,95 milijardi eura zbog zlouporabe dominantnog položaja na tržištu oglašivačke tehnologije. Uz novčanu sankciju, američki tehnološki div mora preurediti poslovni model kako bi prestao s praksama koje Komisija smatra protukonkurentskima.
Donald Trump odmah je reagirao na društvenim mrežama porukom da je „Europa danas opet udarila veliku američku tvrtku”. Najavio je mogućnost pokretanja postupka prema članku 301. američkog trgovinskog zakona, što bi moglo završiti uvođenjem carina na robu iz EU-a.
No iz europskih se krugova podsjeća da Bruxelles jednako postupa prema svim poduzetnicima – neovisno o njihovu podrijetlu. U isto vrijeme američka Savezna trgovinska komisija (FTC) otvorila je istrage protiv Googlea i Amazona upravo zbog praksi nalik onima koje Bruxelles sankcionira.
Povijest se ponavlja: Microsoft je 2004. platio gotovo 500 milijuna eura jer je, nakon višegodišnje istrage, proglašen krivim za sličnu zlouporabu svojega operativnog sustava. Ironično, među tadašnjim tužiteljima bio je i trogodišnji start-up nazvan Google, čiji je izvršni direktor Eric Schmidt tada pohvalio „hrabrost” Komisije.
Europska je akcija, tvrde analitičari, prisilila Microsoft da otvori sustave i prigrli suradnju s drugim tvrtkama, što je kasnije pridonijelo njegovu novom usponu pod vodstvom Satye Nadelle.
Institucionalni temelj za takve intervencije zapravo je američki izum. Nakon Drugog svjetskog rata SAD je u Zapadnoj Njemačkoj insistirao na stvaranju neovisne središnje banke i moćnog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja; obje su institucije kasnije preslikane na razinu Europske unije. Šire gledano, europski propisi slijede tradiciju američkog Shermanova antimonopolskog zakona iz 1890. godine.
Stoga kritičari podsjećaju da europska pravila, koja Trump naziva neprijateljskima, potječu upravo iz američkog naslijeđa. Bruxelles poručuje da se tog naslijeđa ne kani odreći – pa ni pod prijetnjom carina.
